Quantcast
Channel: Istine i laži o hrani
Viewing all 219 articles
Browse latest View live

Novi web shop, nova brašna, novi kruhovi

$
0
0

Nedavno sam otkrila web dućan Moja Natura i oduševila se. Razne LCHF - Paleo divotice na jednom mjestu, po pristojnim cijenama. Preporučam!

Nabavila sam nove vrste brašna – sezamovo, laneno i bademovo. Brašno orašastih plodova i sjemenki nije isto što i mljeveni orašasti plodovi i sjemenke, kao što ni kokosovo brašno nije isto što i ribani kokos, onaj kojeg koristimo za kolače.

Prava brašna dobivaju se nakon prešanja ulja (iz badema, kokosa, lana, sezama, buče…) tako da se suha tvar koja preostaje melje u fino brašno. Takvo brašno je više suho nego cijeli mljeveni orašasti plodovi i sjemenke, i kao takvo pogodnije za pečenje kruha i kolača. Bolje upija tekućinu i pecivima daje finiju, prozračniju konzisteniju.

Također je i puno praktičnije i priprema ide brže sa gotovim brašnom, umjesto da meljemo plodove. Što se tiče cijene, možda na prvu ova brašna izgledaju skupa, ali zapravo nisu. Vrlo su izdašana, jer ih upotrebljavamo u puno manjim količinama nego što se to radi sa pšeničnim i drugim žitnim brašnima. Osim toga, peciva u LCHF – Paleo prehrani ne predstavljaju osnovu prehrane, niti ih koristimo u tolikim količinama kao što se koriste pekarski proizvodi u standardnoj prehrani. Recimo za jedan kruh od pšeničnog brašna upotrebit ćete pola kila brašna, dok za LCHF peciva upotrebimo svega nekoliko žlica.

Danas sam napravila jednostavan kruh od sezamovog i kokosovog brašna. Uvijek kombiniram sa kokosovim brašnom, jer je ono posebno izdašno i njegovom upotrebom zapravo smanjujemo sveukupnu količinu brašna u receptu.

4 cijela jaja i 2 bjelanjka (ovo možete i mijenjati, ovisno koliko bjelanjaka viška imate)
2 velike žlice kokosovog brašna
4-5 žlica sezamovog brašna
par prstohvata soli
2 čajne žličice sode bikarbone
2 čajne žličice jabučnog octa
1 jušnu žlicu psyllium praška pomiješati u 1 dl vode, kad se zgusne dodati u smjesu i sve dobro izmiksati

Kad ste sve dobro izmiksali vidite koliko vam je smjesa gusta, treba biti dovoljno gusta da možete oblikovati kruhiće a da se oni u pećnici ne razliju. Dakle, po potrebi dodajte još malo brašna – ja nikad ne važem niti mjerim sastojke nego radim od oka.

Žlicom rasporedite smjesu na pleh obložen papirom za pečenje i stavite u prethodno dobro zagrijanu pećnicu na nekih 200-220 stupnjeva. Budite u blizini i gledajte kad se lepinjice dignu, smanjite temperaturu da ne izgore, na nekih 170 stupnjeva. Sveukupno ih pecite 15-tak minuta ili dok ne vidite da su gotove iznutra (provjerite čačkalicom).

Kruh možete raditi i u obliku štruce, ali ja više volim lepinje jer se brže ispeku i zgodne su kao već gotove porcije i za napraviti sendviče.

U web dućanu Moja Natura možete nabaviti sva ova nova brašna, kao i mnoge druge LCHF – Paleo namirnice: psyllium, kokosovo ulje, mlijeko i vrhnje, bademovo vrhnje, tjesteninu od sezamovog brašna i druge zgodne stvari, pa čak i LCHF paket s popustom. Vlasnice dućana su dvije simpatične žene koje su i same promijenile način prehrane i vrlo dobro znaju koje proizvode preporučuju i zašto. Tu ćete naći i njihove isprobane recepte, tekstove o zdravoj prehrani, iskustva i tako svašta ponešto.

Užitak mi je pratiti ovaj napredak… Kad se sjetim početaka, kako smo bili smatrani čudacima sa našim ne jedenjem kruha i tjestenine… A danas je sasvim normalno biti i na Paleo i na LCHF i na bezglutenskoj prehrani. A tek kakva iskustva imamo s poboljšanjem zdravlja – to je divota. Uživate i dalje, jedite pravu hranu i budite zdravi!




HFCS – jeftina zamjena za šećer još gora od šećera

$
0
0

HFCS (High Fructose Corn Syrup) ili visoko fruktozni kukuruzni sirup masovno se dodaje u procesiranu hranu, jer je jeftiniji i slađi od običnog šećera i produžava rok trajanja prerađevinama. Kod nas se još naziva glukozno-fruktozni sirup ili kukuruzni sirup i prisutan je u skoro svim industrijskim prerađevinama i proizvodima za djecu – zaslađenim i gaziranim pićima, komercijalnim pekarskim proizvodima, žitaricama, jogurtima, desertima, pudinzima, keksima i slatkišima. No, on je puno opasniji od samog šećera. Dobiva se iz kukuruznog škroba u kojem se dio glukoze uz dodavanje enzima mijenja u fruktozu, do omjera 55:45, odnosno 55% fruktoze i 45% glukoze. Ovo ga čini puno slađim od šećera jer je fruktoza slađa od glukoze, a u običnom šećeru su fruktoza i glukoza prisutne u omjeru 50:50.

U običnom šećeru, glukoza i fruktoza su vezane kemijskim vezama pa je barem potrebna razgradnja ovih osnovnih molekula šećera u probavnom sustavu. No, u glukozno-fruktoznom sirupu, molekule su u nevezanom obliku tako da se ovi šećeri rapidno apsorbiraju u krvotok. Fruktoza ide direktno u jetru gdje pokreće lipogenezu – proizvodnju triglicerida, što predstavlja glavni uzrok oštećenja jetre koje se naziva ”masna jetra” i pogađa milijune ljudi u zapadnim zemljama. Fruktoza uništava jetru na isti način kao alkohol. S druge strane, glukoza iz ovog sirupa podiže šećer u krvi i potiče lučenje inzulina koji šećere sprema u obliku masnih naslaga na našem tijelu. Ova kombinacija dovodi do metaboličkog kaosa koji uzrokuje povećanje apetita, debljanje, dijabetes, metabolički sindrom, masnu jetru, srčane bolesti, rak, demenciju i još puno toga.

Osim toga, visoke doze fruktoze doprinose razvoju sindroma propusnih crijeva, pri čemu toksini i nepotpuno probavljeni proteini iz hrane, kroz proširene pukotine na crijevnom zidu, ulaze u krvotok, te izazivaju upalne i autoimunološke procese koji dovode do cijelog niza modernih bolesti. Nadalje, HFCS doprinosti razvoju ovisnosti o hrani/slatkišima preko djelovanja na centre za nagrađivanje u mozgu.

Bitno je naglasiti da prirodna fruktoza iz voća, kao sastavni dio kompleksa nutrijenata i vlakana, ne proizvodi jednaki negativan učinak u tijelu kao slobodna fruktoza iz kukuruznog sirupa. Čitajte deklaracije i izbjegavajte proizvode koji sadrže glukozno-fruktozni sirup. No, razloga je i više da izbacite svu hranu s deklaracijom, tj.  prerađevine.

Pročitajte: 
Procesirana hrana, prejedanje i ovisnost  
Što zapravo jedemo - o kvaliteti i porijeklu namirnica

Pročitajte više o hrani koja ubija i hrani koja liječi u knjizi Istine i laži o hrani. Saznajte više o zdravom mršavljenju bez gladovanja, o zdravoj probavi, zašto sve više ljudi ne podnosi gluten i žitarice, što je disbioza crijevne flore i propusnost crijeva, kako se hraniti kod IBS-a i drugih probavnih tegoba i još puno toga.



Ovo je jedina knjiga na hrvatskom jeziku koja se argumentirano obračunava s ustaljenim predrasudama i pogrešnim uvjerenjima o prehrani. Na cjelovit i jasan način opisuje najveće probleme moderne prehrane, otkriva uzroke epidemije debljine i kroničnih bolesti, te nudi jednostavna i konkretna rješenja za regulaciju tjelesne težine i poboljšanje zdravlja.


Napuhan trbuh i uz Paleo - LCHF prehranu? Vaš problem su FODMAP ugljikohidrati

$
0
0

Patite li od nadutosti, bolova u trbuhu i zatvora ili proljeva? Promijenili ste prehranu na Paleo - LCHF, izbacili žitarice, mahunarke i mliječne proizvode ali nije vam bolje? Razlog tome je nepodnošljivost FODMAP ugljikohidrata. FODMAP su srednje lančani fermentabilni ugljikohidrati: Fruktoza, Oligosaharidi, Disaharidi, Monosaharidi i Polioli, koji se nalaze u mnogih biljnim namirnicama: voću, povrću, orašastim plodovima, žitaricama i mahunarkama. Kod osoba s probavnim tegobama i crijevnim bolestima, ovi se ugljikohidrati ne mogu pravilno razgraditi, već ih bakterije u crijevima fermentiraju. Pri tome se stvaraju nusproizvodi (gasovi, toksini i kiseline), što onda uzrokuje nadutost i bolove u trbuhu, kao i zatvor ili proljev. Istraživanja pokazuju[1]da navedeni ugljikohidrati otežavaju stanje i sprečavaju oporavak.

Nepodnošljivost FODMAP ugljikohidrata obično je prisutna kod osoba koje imaju SIBO(small intestinal bacterial overgrowth),što znači prekomjerno razmnožavanje bakterija u tankom crijevu. Potpuno je normalno imati bakterije u crijevima, ali ako ih je previše na krivom mjestu, to uzrokuje probleme. Većina crijevnih bakterija normalno se nalazi u debelom crijevu, dok ih je u tankom crijevu samo mali broj. Kad se bakterije u tankom crijevu prekomjerno razmnože, dolazi do poremećaja koji nazivamo SIBO, a on dovodi do istih simptoma koje prepoznajemo kod IBS-a ili iritabilnog kolona (nadutost, bolovi u trbuhu i zatvor ili proljev). Osim toga, SIBO se povezuje i s drugim poremećajima i bolestima, kao što su anemija, intolerancija hrane, glavobolje i migrene, akne, upalne crijevne bolesti, depresija i mnoge druge. SIBO se može testirati u inozemstvu, preko testova daha (breath tests). Ovaj test otkriva koja vrsta i količina gasova se stvara u tankom crijevu, odnosno proizvodite li metan ili hidrogen. Ako proizvodite metan, onda sigurno patite od zatvora, a radi li se o hidrogenu, onda vas prate proljevi.

Najnovija istraživanja pokazuju da SIBO može biti uzrok do 80% slučajeva IBS-a. U najvećem broju slučajeva, osobe koje imaju SIBO, imaju poteškoće s FODMAP ugljikohidratima. Drugim riječima, ako imate IBS ili iritabilni kolon tj. patite od nadutosti, bolova u trbuhu i zatvora ili proljeva, onda je velika vjerojatnost da imate SIBO, prekomjerno razmnožavanje bakterija u tankom crijevu, zbog čega ne podnosite FODMAP ugljikohidrate. 

Što možete učiniti? Prvo je važno da obavite pregled kod liječnika, da biste bili sigurni da nije u pitanju neka ozbiljnija bolest, kao što je ulcerozni kolitis, Crohnova bolest, celijakija ili nešto drugo. Ako je sve u redu, tj. nije u pitanju niti jedna od navedenih bolesti, liječnik će vam dijagnosticirati IBS ili iritabilni kolon. Nemojte očekivati od liječnika da će znati nešto o SIBO poremećaju ili FODMAP ugljikohidratima, kao što vjerojatno nećete s njim moći razgovarati o osjetljivosti na gluten ako nemate celijakiju. Nažalost, postoji veliki jaz između najnovijih naučnih saznanja i onoga što se zna u prosječnim liječničkim ordinacijama. Slično je i u drugim zemljama, a ne samo kod nas.

Dakle, kad saznate da imate IBS, vrijeme je da promijenite svoj način prehrane. Žitarice i mahunarke moraju van, kao i mliječni proizvodi, osim maslaca i kefira iz kućne radinosti – njih većina dobro podnosi, ali i tu ima izuzetaka. Osim toga, iz prehrane je nužno izbaciti i namirnice s visokim sadržajem FODMAP ugljikohidrata, odnosno kombinirati LCHF, Paleo i FODMAP dijetu[2].

Uklonite sve namirnice s visokim sadržajem FODMAP ugljikohidrata na 6 tjedana. Cilj je izbaciti sve vrste kako bi se simptomi smirili. Nakon 6 tjedana počnite pažljivo uvoditi jednu po jednu od ovih namirnica s razmakom od nekoliko dana, kako biste mogli pratiti reakciju, odnosno otkriti dolazi li do pogoršanja. Tako ćete otkriti koje namirnice podnosite, a koje ne.

Namirnice sa umjerenim sadržajem FODMAP koristite u umjerenim količinama navedenim u tabeli i vodite računa da sveukupna količina ovih teško probavljivih ugljikohidrata igra ulogu. Npr tri trešnje vam neće izazvati probleme ali 20 komada vjerojatno hoće.

Možda vam smeta samo neki od FODMAP ugljikohidrata, možda nekoliko njih a možda i svi. Kao i kod svih drugih zdravstvenih problema i preporučene prehrane, nitko vam ne može dati gotove jelovnike i reći točno koje namirnice i u kojoj količini podnosite baš vi - to je nešto što morate otkriti sami. 

Pročitajte još: 
IBS (sindrom iritabilnog crijeva) 1. dio: Uzroci
IBS (sindrom iritabilnog crijeva) 2. dio: Rješenje






Izbjegavati
(visok sadržaj FODMAP)

Umjereno
(umjeren sadržaj FODMAP)
Dozvoljeno
(nizak sadržaj FODMAP)
ŽITARICE

Sve žitarice



MAHUNARKE

Sve mahunarke (grahorice)



ORAŠASTI PLODOVI I SJEMENKE

Indijski oraščići
Pistaciji 




Bademi (10 kom)
Lješnjaci (10 kom)
Makadamia (10 kom)
Orasi (10 kom)
Pekan (10 kom)
Kokosovo brašno, ribani kokos (1/4 šalice)
Bučine sjemenke (2 žlice)
Lanene sjemenke (1 žlica)
Sezamove sjemenke (1 žlica)
Suncokretove sjemenke (2 žlice)


POVRĆE

Artičoke
Bamija
Cikorija
Cvjetača
Češnjak
Čičoka
Gljive
Grašak
Kelj
Kupus
Ljutika
Luk
Mladi luk (bijeli dio)
Poriluk
Prokulice
Radić (crvena salata)
Šparoge
Umak od rajčica, koncentrat rajčice



Brokula (1/2 šalice)
Celer (1/2 stabljike)
Cikla (4 šnite)
Kiseli kupus
Komorač (1/2 šalice)
Batat (1/2 šalice)






Bambus
Blitva
Crna rotkva
Endivija
Đumbir
Luk vlasac
Koraba
Krastavac
Krumpir
Masline
Matovilac
Mladi luk (zeleni dio)
Mrkva
Paprika
Pastrnjak
Patlidžan
Rajčice
Raštika
Repa
Rotkvica
Rukola
Špinat
Tikva, bundeva
Tikvice
Zelena salata
Zelene mahune

VOĆE

Breskve
Jabuke
Kupine
Kruške
Lubenica
Mango
Marelice
Nektarine
Smokve
Suho voće (grožđice, suhe šljive, datulje, brusnice, marelice i sl.)
Šipak
Šljive
Voće iz konzerve
Voćni sokovi



Avokado (1/4)
Trešnje (3 kom)




Ananas
Banana
Borovnice
Dinja
Grejp
Grožđe
Jagode
Kivi
Limeta
Limun
Malina
Mandarina
Naranča
Rabarbara

SLADILA, ZASLAĐIVAČI 

Agavin sirup
Fruktoza
Glukozno-fruktozni sirup (HFCS)
Umjetni zaslađivači
Slatkiši ”bez šećera”
Sorbitol (u žvakama)
Xylitol (u žvakama)
Inulin
Isomalt
Maltitol, Manitol




Med
Kokosov šećer
Stevija
Javorov sirup
Tamna čokolada (75% kakao)

PIĆA

Pivo
Voćni čajevi
Voćni sokovi
Gazirana pića
Sportska, energetska pića
Desertna vina



Kokosovo mlijeko


Kava
Biljni čajevi
Limunada
MLJEČNI PROIZVODI

Mlijeko – kravlje, kozje, ovčje
Jogurt, grčki jogurt 
Svježi sirevi (ricotta, zrnati sir, mascarpone)
Krem sirevi
Sladoled





Zreli sirevi (tipa Parmezan, paški)
Vrhnje za šlag
Kiselo vrhnje



Maslac
Ghee
Sirevi: brie, camembert
Domaći jogurt
Domaći kefir

Prehrambene smjernice o izbjegavanju masnoća bile su pogrešne

$
0
0

Domaća svinjska mast
Od 2010. čitate na ovom blogu da prirodne masnoće životinjskog porijekla nisu štetne. Nakon 5 godina vijest se napokon probila pa i domaći portali ovih dana objavljuju veliku vijest...

Meta analiza (pregled znanstvenih radova) objavljena u medicinskom žurnalu Open Heart pod naslovom Evidence from randomised controlled trials did not support the introduction of dietary fat guidelines in 1977 and 1983: a systematic review and meta-analysis pokazala je da su prehrambene smjernice iz 70-ih i 80-ih godina o  izbjegavanju masnoća bile neutemeljene. Zbog toga su prošlog tjedna najpoznatiji svjetski portali svi odreda objavljivali ovu ”novu” vijest: masti nisu štetne kako smo to donedavno vjerovali. 


Međutim, već odavno, zadnjih 10-tak godina, mnogi stručnjaci, liječnici i naučnici upozoravaju protiv pogrešnih prehrambenih smjernica radi kojih smo prije 40 godina smanjili unos prirodnih masnoća i povećali unos rafiniranih ugljikohidrata i industrijskih ulja. Ozloglašene zasićene masnoće životinjskog porijekla iz mesa, maslaca, jaja, svinjske masti i punomasnih mliječnih proizvoda zapravo nikad nisu ni bile štetne, već su od pamtivijeka sačinjavale važan dio ljudske prehrane iz kojeg crpimo vitamine topive u masti, esencijalne masne kiseline, energiju i dugotrajnu sitost. One su građevinski materijal za naše tijelo, neophodne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma. Kolesterol, kojeg nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije štetan, već je to važna i potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo proizvodi. Potreban je za cijeli niz zdravih tjelesnih funkcija – proizvodnju hormona, popravak oštećenih stanica u tijelu i jačanje imunološkog sustava organizma. Kolesterol izgrađuje staničnu stijenku, čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u tijelu, te štiti mozak i živčani sustav od štetnih učinaka stresa.

Teorija o štetnosti masnoće i kolesterola, na kojoj nažalost počiva cijela medicinska djelatnost, neutemeljeni je mit proizašao iz loše provedenih zastarjelih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa. Zbog nametnutog straha od masnoća i kolesterola, tradicionalnu ljudsku prehranu koja je od pamtivjeka sadržavala visok udio prirodnih neprocesiranih masti životinjskog podrijetla, zamijenili smo industrijskim prerađevinama, light i zamjenskim proizvodima. Danas su očite posljedice takvog poremećaja ljudske prehrane: upravo zadnjih 40 godina dogodila se epidemija debljine, dijabetesa tipa 2, srčano-žilnih bolesti, kroničnih crijevnih bolesti, neurodegenerativnih i autoimunih bolesti, alergija i mnogih vrsta raka. 

Stvari su se pokrenule u pozitivnom smjeru još prošle godine u ožujku, kada je znanstveni časopis Annals of Internal Medicine objavio rezultate nove Meta analize, tj znanstvenog pregleda 76 studija koje su uključile preko 600.000 sudionika iz 18 zemalja. Najkraće rečeno, ova meta analiza nije našla vezu između zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Kardiolog dr Rajiv Chowdhury, vodeći autor studije rekao je ”Ne trebamo se brinuti oko zasićenih masnoća. Zapravo je prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidatima krivac za sve ove bolesti.” Ubrzo nakon toga je ugledni američki časopis TIME objavio poznatu naslovnicu "Eat Butter" koja je obišla cijeli svijet i "okončala rat s mastima".

Uffe Ravnskov, doktor medicine i docent iz Lunda (Švedska) koji se preko trideset godina bavi znanstvenim radom na području kolesterola i zasićenih masnoća, još je 2000. godine pisao:
  • Ne postoje dokazi da povećani unos zasićenih masti životinjskog podrijetla uzrokuje aterosklerozu, niti infarkt.
  • Osobe s niskim kolesterolom u krvi obolijevaju od ateroskleroze u istoj  mjeri kao i osobe s visokim kolesterolom u krvi.
  • Osobe koje su doživjele infarkt nisu konzumirale ništa više masnoće od osoba koje nisu doživjele infarkt.
  • Ljudi s visokim kolesterolom u krvi – žive duže.

Osim što smo krivo vjerovali da su masnoće nezdrave, potpuno pogrešno i dalje vjerujemo da su žitarice zdrava hrana i da trebaju sačinjavati osnovu zdrave prehrane. No u novije vrijeme imamo i po tom pitanju neka nova saznanja, tj. sve je više znanstvenih dokaza da prehrana temeljena na žitaricama uzrokuje cijeli niz vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema. Žitarice sadrže antinutrijente koji ometaju apsorpciju hranjivih tvari u organizmu, lektine koji izazivaju oštećenje crijevne sluznice i dovode do upalnih procesa u tijelu, one su nutritivno siromašna hrana, bogata škrobom (koji je zapravo isto što i šećer jer se sastoji od čiste glukoze). Pšenični škrob je posebno štetan jer podiže šećer u krvi još više nego obični šećer, pa tako pekarski proizvodi od pšeničnog brašna pridonose razvoju dijabetesa, pretilosti i metaboličkog sindorma. Pšenica sadrži i gluten, neprobavljivi protein, za kojeg znamo da izaziva cijeli niz kroničnih i autoimunih bolesti.

Puno je pogrešnih uvjerenja u vezi prehrane, koja su nam nametnuta ne zbog brige za naše zdravlje nego zbog komercijalnih interesa velikih industrija. Pozitivno je što se sve pomalo razotkriva, ali problem i dalje ostaje neinformiranost radi koje će se ljudi i dalje hraniti pekarskim proizvodima i margarinom, dok će se zgražati nad slaninom i jajima.

Kako je došlo do pogrešnih prehrambenih smjernica, zašto su masnoće zdrave a žitarice nezdrave, koja nas hrana ubija a koja liječi, kako mršaviti bez gladovanja i sačuvati svoje zdravlje – o svemu tome detaljno se može čitati u mojoj knjizi Istine i laži o hrani.

Citat iz knjige:
Došli smo do kraja jedne ere koja je započela prije nekoliko desetljeća, kad su nas mediji i medicinski establišment prisilili na prehranu siromašnu mastima, a bogatu ugljikohidratima, iz možda dobronamjernog, ali neutemeljnog pokušaja da se suzbiju srčano-žilne bolesti. Ta era završila je kao totalni fijasko: porastom oboljenja od srčano-žilnih bolesti i epidemijom debljine, dijabetesa, autoimunih bolesti i mnogih drugih modernih bolesti.  
Mitovi o štetnosti masnoća, ispočetka zasnovani na zastarjelim istraživanjima, ubrzo su postali komercijalno isplativi. Na njima su profitirali mnogi: prehrambena i farmaceutska industrija, poljoprivredni biznis, državne službe, medicinski stručnjaci i mediji. A mi, obični ljudi i potrošači, sve smo to platili svojim zdravljem, sudjelujući u jednom eksperimentu globalnih razmjera, kao kakvi pokusni kunići. 
No, taj ekperiment bliži se kraju. Moderna znanstvena saznanja potvrđuju ono što smo negdje duboko u sebi, oduvijek i sami znali: prirodne masnoće iz prave hrane nisu štetne, niti je povišeni kolesterol rizik za srčano-žilne bolesti.

Kako je došlo do današnjih “prehrambenih smjernica”

$
0
0
Dobro poznata hipoteza o kalorijama nastala je početkom 20. stoljeća. Budući da su u to vrijeme parna lokomotiva i automobili počeli osvajati svijet, postalo je popularno uspoređivati ljudsko tijelo s parnim strojem ili motorom s unutarnjim sagorijevanjem. Sagorijevajući masnoću, proteine i ugljikohidrate u zatvorenom sistemu, tzv. kalorimetrijskoj bombi, postalo je moguće izračunati kalorijsku vrijednost raznih hranjivih tvari. Tako se pokazalo da masnoća ima dvostruko više kalorija od proteina i ugljikohidrata pa se na osnovu toga došlo na ideju da masnoća deblja. To je bio rani začetak današnje fobije od masnoće. 

Novi mehanički, kalorijski model koji je izjednačavao ljudsko tijelo s motorom s unutarnjim sagorijevanjem, bavio se računanjem kalorija, umjesto da se bavi pitanjima hormonalnog utjecaja na osjećaj sitosti i stvaranje masnih zaliha. 

Otkriće hormona inzulina početkom 20-ih godina prošlog stoljeća donijelo je važne pokazatelje o biološkim mehanizmima spremanja i sagorijevanja masti. Primjećeno je da šećerni bolesnici koji dobivaju inzulin počinju dobivati na tjelesnoj težini, kao i da su injekcije inzulina dobro sredstvo za zaustavljanje anoreksičnih stanja izgladnjelosti. Kasnije, 60-ih godina, razjašnjeni su ti biokemijski mehanizmi: dokazano je da inzulin blokira sagorijevanje masnoće u tijelu, te da potiče pretvaranje ugljikohidrata u masnoću. 

Osim što zbog djelovanja na inzulin dovode do debljanja, rano se otkrilo da ugljikohidrati štete našem zdravlju na brojne druge načine. 50-ih godina prošlog stoljeća, britanski je liječnik i marinac dr. Peter Cleave surađujući s dobro razgranatom mrežom kolonijalnih liječnika, sakupio dragocjene podatke o prehrani i zdravlju iz svih krajeva svijeta. Uvidio je jasnu vezu između zapadnjačkih bolesti i konzumacije ugljikohidrata i otkrio zajedničkog uzročnika cijelom nizu bolesti, a nazvao ga je The Saccharine Disease (šećerna bolest). Drugim riječima, radilo se o poremećajima za koje se danas koristi naziv metabolički sindrom, a koje izazivaju rafinirani ugljikohidrati. Kako je onda moguće da su za te poremećaje okrivljene masnoće? 

Hipotezu o štetnosti masnoće lansirao je 50-tih godina 20. stoljeća fiziolog Ancel Keys koji je bio uvjeren da je ona glavni krivac za srčano-žilne bolesti pa je to svakako odlučio i dokazati. Objavio je istraživanje s naslovom Atherosclerosis: a problem in newer public health (Ateroskleroza: problem novijeg javnog zdravstva) s kojim je pokazao korelaciju između unosa masnoća i srčano-žilnih oboljenja u 6 zemalja svijeta. Međutim, kasnije je otkriveno da je Keys lažirao rezultate studije. Proizvoljno je izabrao samo one podatke koji su njemu odgovarali iz samo 6 zemalja, iako je imao podatke o konzumaciji masnoća i smrtnosti od srčanih bolesti iz ukupno 22 zemlje. Da je prikazao sve sakupljene podatke, statistička povezanost između unosa masnoće i srčanih bolesti bi nestala. Keys je zbog ovog propusta bio izrugivan u znanstvenim krugovima pa je odlučio osvjetlati obraz i provesti novo istraživanje. To je bila The Seven Countries Study (Studija iz sedam zemalja) u kojoj je učestvovala i bivša Jugoslavija. Opet, Keys je pokazao povezanost između unosa masnoća i smrtnosti od srčanih bolesti. Međutim, i ova studija ubrzo je postala meta kritika mnogih znanstvenika. 

Osim unosa masti, postojali su i mnogi drugi faktori koji su se trebali uzeti u obzir kad se istraživao razlog smrtnosti u nekoj zemlji ili regiji. Npr. unos masnoća životinjskog porijekla, mogao je biti proporcionalan stupnju razvoja neke zemlje ili regije, odnosno proporcionalan drugim značajkama specifičnim za razvoj industrijalizacije. Ali Keys uopće nije uzeo u obzir te druge faktore, npr. konzumaciju šećera i rafiniranih proizvoda koja je bila u porastu u svim razvijenijim regijama studiranih zemalja. U regijama gdje je unos masnoća bio visok, a gdje je pokazana visoka smrtnost od srčanih bolesti, također je i konzumacija šećera bila visoka. Međutim, u regijama gdje je unos masnoća bio visok, ali konzumacija šećera niska, smrtnost nije bila toliko učestala. 

No, dobiveni rezultat morao je potvrditi Keysovu hipotezu i opravdati očekivanja njegovih pristaša, kao i utrošene milijune dolara poreznih obveznika. Nažalost, cijelo zapadnjačko prehrambeno obrazovanje i savjeti temelje se na ovoj studiji, iako druge velike studije provedene kasnije nikad nisu uspjele potvrditi rezultat Keysova istraživanja. Iako je ova namještaljka rano otkrivena, povratka nije bilo jer je lopta već bila bačena. Teoriju su spremno prihvatile prehrambena i farmaceutska industrija koje će u narednim godinama debelo profitirati na račun ovog falsifikata. Stvorena je potražnja za nemasnim proizvodima i prilika da prehrambena industrija lansira tisuće i tisuće novih low fat (nemasnih) proizvoda. 

Razumljivo je da Peter Cleave, koji je u to isto vrijeme objavio svoju studiju o štetnosti ugljikohidrata, nije dobio istu vrstu podrške kao Keys, jer bi interes industrije bio prilično ugrožen ako bi ljudi odbacili visoko isplative rafinirane proizvode od šećera i brašna. Tako je s vremenom Cleaveov izraz Saccharine disease polako pao u zaborav. No, on nije bio jedini koji je upozoravao na štetnost šećera i ugljikohidrata. Britanski profesor John Yudkin, osnivač odjela za nutricionizam pri University of London's Queen Elizabeth College, izdao je 1972. godine knjigu Pure, White and Deadly (Čist, bijeli i smrtonosan). Na osnovu rezultata svojih eksperimenata, tvrdio je da postoji jaka povezanost između alarmantnog povećanja srčanih bolesti 60-tih godina u Americi i povećane potrošnje šećera. Kao i kokoši, zečevi i svinje, tako su i studenti hraneći se šećerom i ugljikohidratima, dobivali povišene trigliceride, za koje se i tada, kao i danas, znalo da su glavni rizik za srčane bolesti. Također je i povećanje inzulina zbog konzumacije šećera dovodilo do pojave dijabetesa tip 2, smatrao je Yudkin. ”Ako bi samo mali dio onoga što znamo o učinku šećera, bilo dovedeno u vezu sa bilo kojim drugim aditivom, taj bi istog trenutka bio zabranjen” rekao je Yudkin. 

Ali to nije bilo ono što je prehrambena industrija željela čuti. Kada su kreriali low fat (nemasne) proizvode, proizvođači su trebali nečim zamijeniti tu uklonjenu masnoću, jer bi inače hrana imala okus kao stiropor. Najbolje je bilo dodati šećer, a Yudkinova saznanja su bila prijetnja tom isplativom biznisu. Tada su proizvođači hrane u suradnji s nekolicinom znanstvenika nepoštenim mjerama učinili sve da diskreditiraju Yudkinov rad, a najjači glas koji se čuo protiv njega bio je, razumljivo, Ancel Keys. Pokušaji Yudkina da se obrani bili su ušutkani od strane ”Britanskog ureda za šećer” i ”Svjetskog centra za istraživanje šećera” a njegova knjiga proglašena je naučnom fantastikom. Yudkin je postao nepoželjan gost na međunarodnim konferencijama, jer su sponzori konferencija, Cola Cola i slični, prijetili da će otkazati svoje sponzorstvo ako on bude pozvan. 

Yudkin je toliko snažno bio napadan i njegov rad diskreditiran, da se nijedan znanstvenik do kraja 70-tih više nije usudio objaviti bilo što negativno u vezi šećera, iz straha da ga ne zadesi ista sudbina. Tako je masnoća, prije svega ona zasićena, proglašena krivcem za bolesti zapadnog svijeta, a industrija nemasnih prerađevina nakrcanih šećerom je procvjetala. 

Komerijalni interesi velikih industrija i razni politički interesi uvukli su u svoju igru i medicinsku znanost, pa su tako 70-tih godina prošlog stoljeća iz Amerike krenule nove prehrambene smjernice koje su upozoravale da treba smanjivati unos zasićenih masnoća i umjesto njih jesti više ugljikohidrata. S vremenom je ustoličena i piramida ”zdrave” prehrane koja preporučuje unos 55 – 60% kalorija iz ugljikohidrata, 10 – 15% kalorija iz proteina i 25 – 30% kalorija iz masnoća, od čega maksimalno 10% zasićenih. Te su preporuke i danas iste po cijelome svijetu i prate preporuke WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) iza kojih, danas znamo, stoje politika i industrija, tj. profit, a ne znanost. 

Međutim, zadnjih se godina ipak počinje mijenjati trend u svijetu znanosti. Sve više vodećih znanstvenika preispituje znanstvenu utemeljenost službenih prehrambenih preporuka i raskrinkava se sustav koji je dozvolio zataškavanja i manipulacije pod okriljem znanosti. Istraživanje prehrane sa smanjenim udjelom ugljikohidrata, koje je stagniralo još od 70-ih godina, ponovo oživljava. Profesor John Yudkin, koji je odavno umro, iznenadio bi se da zna da je njegova knjiga Pure, White and Deadly, nakon 40 godina prognanstva, ponovo izdana 2012. godine kao vrlo tražena i cijenjena znanstvena literatura. 

Kako je došlo do pogrešnih prehrambenih smjernica, zašto su masnoće zdrave a žitarice nezdrave, koja nas hrana ubija a koja liječi, kako mršaviti bez gladovanja i sačuvati svoje zdravlje – čitajte u mojoj knjizi Istine i laži o hrani


Ovo je jedina knjiga na hrvatskom jeziku koja se argumentirano obračunava s ustaljenim predrasudama i pogrešnim uvjerenjima o prehrani. Na cjelovit i jasan način opisuje najveće probleme moderne prehrane, otkriva uzroke epidemije debljine i kroničnih bolesti, te nudi jednostavna i konkretna rješenja za regulaciju tjelesne težine i poboljšanje zdravlja.


Kruh i LCHF - koliko, od čega i što mekinje imaju s tim?

$
0
0

foto http://elanaspantry.com/
Prema LCHF – Paleo prehrani ne konzumiramo žitarice, brašna žitarica niti proizvode od brašna žitarica. Žitarice mogu biti glutenske (pšenica, raž, ječam, pir  spelt), bezglutenske (zob, proso, riža, kukuruz) i pseudožitarice (heljda, amaranth, quinoa).  Kuskus, bulgur i griz su zapravo pšenica, kao što je palenta ili žganci zapravo kukuruz.

Peciva i kruhove radimo od brašna orašastih plodova i sjemenki, no oni nisu obavezan dio prehrane, već alternativa za one koji ne mogu zamisliti život bez kruha, kao i mogućnost da povremeno pojedemo kolač bez da time naškodimo svom zdravlju.

Mekinje ili posije su vanjska opna zrna žitarice i mogu biti pšenične, zobene, pirove, ražene... Na počecima dok smo se tek prilagođavali LCHF, koristili smo male količine zobenih mekinja kao dodatak kruhovima, u količini od 3-4 žlice za jedan cijeli kruh, da bi kruhovi bez glutena dobili bolju strukturu. S obzirom da mekinje ne sadrže škrob i ne podižu šećer u krvi, recimo da je to bio neki mali kompromis.

Međutim, ljudi pročitaju u receptu zobene posije i zaključe "to je to, dozvoljeno je i sad mogu toga koristiti koliko hoću" pa su mekinje za mnoge postale zamjena za brašno, pa čak i zamjena za dječje žitne kašice. To nikako nije dobro jer mekinje sadrže antinutrijente koji nam oduzimaju minerale iz tijela, sadrže gruba vlakna koja iritiraju probavni trakt i mogu sadržavati gluten u tragovima. Dok 2-3 žlice mekinja u jednom cijelom kruhu neće predstavljati problem, količina od 100-200 grama itekako može smetati (gluten u tragovima smetat će osobama osjetljivim na gluten, gruba vlakna smetat će osobama osjetljivog probavnog trakta itd...) Povrh svega, mnogi ne znaju razliku između zobenih mekinja i pahuljica pa koriste zobene pahuljice i čude se zašto ne mršave  u pahuljicama je puno škroba kao i u svim žitnim proizvodima.

Zapravo, kruh u LCHF prehrani trebao bi se koristiti vrlo štedljivo, jer je cilj odvići se kruha kao baze prehrane. Ali mnogi i dalje žive na kruhu, pecivima pa i kolačima, jednostavno zamijenivši klasične pekarske proizvode onima koji su LCHF. Na taj način se pojede previše hrane, jer je kruh i mazanje nekog finog namaza po njemu poprilično zarazna stvar i često se to radi ne iz gladi nego zato što je fino. To se onda ne uklapa u osnovno pravilo LCHF i svake zdrave prehrane – jedi kad si gladan odnosno ne jedi ako nisi gladan  pa oni kojima je cilj mršavljenje neće uspjeti u svom cilju.

Znam, reći ćete da i u kuharici imam recept s mekinjama… Da, imam, jedan recept za kruh s mekinjama – kao alternativu a ne kao pravilo. Uostalom, danas je ponuda Paleo – LCHF vrsti brašna neusporedivo bogatija u odnosu na prije nekoliko godina kad nismo imali ničega. Zato stvarno više nema potrebe upotrebljavati mekinje – ni zobene, ni pirove, niti kakve druge. Poslužile su u prelaznom periodu i to je to.

Danas imamo gotova fina brašna – kokosovo, bademovo, sezamovo, laneno i psyllium kao dodatak (1 žlica za jedan kruh). No i ta fina brašna i od njih pripremljena peciva treba koristiti s mjerom i shvatiti da je osnova Paleo – LCHF prehrane hrpa povrća sa umjerenom količinom kvalitetnog proteina (meso, riba, jaja) pripremljeno sa prirodnim mastima (maslac, mast, maslinovo ili kokosovo ulje). Koliko vam stane u šaku orašastih plodova i sjemenki dnevno je umjerena količina i vrlo korisno zbog minerala i drugih nutrijenata, ali onda izaberite da li ćete pojesti orašaste plodove ili kruh od njih.

Što se tiče mekinja, da li ćete ih ili nećete konzumirati – na vama je da odlučite, ali ako ih konzumirate u većoj količini, to onda prelazi okvire Paleo  LCHF prehrane. A za dječje kašice – zdravije je skuhati preko noći natopljene zobene pahuljice nego mekinje. 

Ako vam je cilj mršavljenje konzumaciju kruha ograničite na 1-2 tanke šnitice dnevno jer su vrlo kalorični i zasitni, i nemojte ih jesti s medom ili džemom (LCHF kruh + slatki namaz recept je za debljanje i zdravo za djecu) a pravljenje kolača sačuvajte za specijalne prilike. 

PS: pravila za osobe koje imaju višak kilograma i za osobe koje su prirodno mršave nisu ista... 

Bezglutenske, Paleo i LCHF namirnice – što je što i za koga

$
0
0

S obzirom na sve jaču ponudu različitih bezglutenskih, Paleo i LCHF proizvoda na tržištu i s obzirom da sve veći broj ljudi pokušava promijeniti svoj način prehrane, treba razlučiti što je što i za koga.

Ono što se u mainstreamu naziva bezglutenska prehrana, većinom je bilo usmjereno celijakičarima. No, s obzirom da ogroman broj ljudi, a ne samo celijakičari, ne podnose gluten, tako je sve više onih koji se odlučuju na bezglutensku prehranu zbog svog zdravlja. Naime, istraživanja povezuju nepodnošenje glutena s preko 50 različitih bolestišto se u znanstvenim i medicinskom krugovima naziva necelijakijska osjetljivost na gluten.

Gluten se prirodno nalazi u ovim žitaricama: pšenica, raž, ječam, pir (spelt), kamut, durum pšenica, te, naravno, i u svim proizvodima koji sadrže brašna ovih žitarica, kao što su cous-cous, bulgur, griz, pekarski i konditorski proizvodi, te veliki broj industrijskih prerađevina.

Mnogi ljudi koji pređu na bezglutensku prehranu ili jednostavno izbace pšenicu i pšenično brašno, osjećaju se puno bolje. Ali kod mnogih to nije slučaj. Ljudi tada povjeruju da njihov zdravstveni problem nije gluten. No, uglavnom gluten jeste problem, ali ne i samo gluten. Naime, sve žitarice, pa i sve mahunarke, sadrže različite teško probavljive proteine na koje često reagiramo ako smo osjetljivi na gluten, odnosno proteine koji pokreću iste procese u tijelu (upalne, imunološke) kao i gluten. Zbog toga Paleo prehrana ide korak dalje i izbacuje sve žitarice (kako one glutenske, tako i bezglutenske i pseudožitarice) i sve mahunarke. Kod velikog broja kroničnih upalnih i autoimunoloških bolesti, kao i kod crijevne disbioze i propusnih crijeva, veliki problem može biti još jedan protein a to je kazein iz mliječnih proizvoda. Zbog toga se u Paleo prehrani izbacuju i mliječni proizvodi. Međutim, kako su stvari rijetko crno-bijele, tako mnogi promotori Paleo prehrane dozvoljavaju birane mliječne proizvode zbog njihove izuzetne hranjive vrijednosti, a to su maslac i pravi punomasni kvalitetni sirevi, vrhnje i fermentirani proizvodi dobiveni od mlijeka pašnih životinja. Naravno, uvijek je najvažnija preporuka da slušamo svoje tijelo i prilagodimo prehranu svojim individualnim potrebama i zdravstvenom stanju.

Priča o glutenu, bezglutenskoj i Paleo prehrani u kontekstu zdravlja nema puno veze sa pričom o ugljikohidratima. Ako ste intolerantni na gluten i druge teško probavljive proteine iz žitarica, mahunarki i mliječnih proizvoda, to ne znači da ste osjetljivi i na ugljikohidrate, pa bezglutenska i Paleo prehrana ne mora obavezno biti low carb, iako to može biti, jer sve ovisi o vašim potrebama.

LCHF (manje ugljikohidrata više masnoće) je za osobe osjetljive na ugljikohidrate tj one koji imaju poveći višak kilograma, dijabetes tip 2, povišen šećer u krvi i povišen inzulin tj. inzulinsku rezistenciju, kao i zdravstvene probleme povezane s inzulinskom rezistencijom (npr, PCOS, neplodnost, ali i veliki broj neurodegenerativnih bolesti). Ovdje je najbitnije smanjivanje unosa ugljikohidrata pa se iz toga razloga izbacuju sve žitarice i sve mahunarke jer su vrlo bogate škrobom, kao i sve vrste šećera i sve industrijske prerađevine, pa čak i prirodni, inače zdravi izvori šećera, kao što su voće i med. LCHF (manje ugljikohidrata više masnoća) znači da kod smanjivanja unosa ugljikohidrata, kalorije iz tih ugljikohidrata nadoknađujemo kalorijama iz povećanog unosa masnoća.

U Paleo i LCHF prehrani strogo vodimo računa o kvaliteti i porijeklu namirnica i biramo samo pravu hranu u njenom izvornom i cjelovitom obliku. Nema industrijskih prerađevina koje su nutritivno osiromašene i prepune aditiva, nema industrijskih ulja, margarina i trans masti. Koriste se samo prirodne zdrave masnoće i masnoće pravilnog sastava masnih kiselina koji odgovara ljudskoj fiziologiji, dakle vodi se računa o omjeru omege 6 u odnosu na omegu 3. To su maslinovo i kokosovo ulje, te masnoće životinjskog porijekla kao što su svinjska, pačja, pileća, gušćja i goveđa mast i maslac pašnih životinja. U Paleo i LCHF prehrani je unos masnoća veći nego u standardnoj prehrani jer ne slijedimo pogrešno nametnute prehrambene smjerniceo smanjivanju unosa masti i slobodno koristimo prirodno masne namirnice kao što su orašasti plodovi, avokado, kokosov orah, čvarci, domaća slanina i sl. 

Klasična bezglutenska dijeta izbacuje samo gluten, ali nažalost ne vodi računa o kvaliteti i nutritivnom sadržaju namirnica. Bazira se na zamjenskim proizvodima kao što su komercijalni bezglutenski kruhovi, peciva i tjestenina, koji su kao i sve prerađevine nutritivno siromašni i prepuni kemijskih aditiva. Tu su dozvoljeni margarin, soja, šećer, glukozni-fruktozni sirup i još puno toga drugog što je štetno za zdravlje.

Ako želite izbaciti gluten, ali niste spremni preći na Paleo prehranu i izbaciti sve žitarice i sve mahunarke, onda biste trebali barem preći na jednu zdraviju verziju bezglutenske prehrane koju ja nazivam prirodna bezglutenska prehrana. Tu su uključene žitarice koje prirodno ne sadrže gluten, uključene su mahunarke, ali se izbjegavaju loša ulja, margarini, soja i industrijske prerađevine prepune šećera, modificiranog škroba i drugih aditiva. Dozvoljena su dakle brašna bezglutenskih žitarica, s preporukom da kruhove pravite sami uz kiselo kvasanje (fermentaciju) prilikom čega se teško probavljive komponente razgrađuju i postaju lakše za probavu, te da žitarice i mahunarke natapate preko noći prije kuhanja. 

Ako ste krenuli na Paleo prehranu zbog zdravlja, ali nemate višak kilograma, dijabetes, metabolički sindrom ni inzulinsku rezistenciju, tada nije potrebno jako strogo smanjivanje unosa ugljikohidrata. Dozvoljeni su prirodni izvori šećera kao što je voće, suho voće, med, kokosov šećer, kao i prirodni izvori škroba (koji nije iz žitarica) kao što su aru prah, tapioka brašno, brašno zelene banane, kestenovo brašno i slično.

No ako imate problema s viškom kilograma, dijabetes, metabolički sindrom (povišen šećer u krvi, povišen tlak, poremećaj lipida tj visoke trigliceride i nizak HDL) ili imate inzulinsku rezistenciju, tada je potrebno smanjiti unos ugljikohidrata, pa čak i onih zdravih. Kod nekih težih bolesti, gdje se preporučuje ketogena prehrana, treba još strože ograničiti unos ugljikohidrata na nekih 20-50 g dnevno. Dakle na LCHF i ketogenoj prehrani nema kokosovog šećera, meda, slatkog voća kao što je banana, tapioka brašna i sl. a smanjeni unos ugljikohidrata tada nadoknađujete povećanim unosom masnoća, jer odnekud morate dobiti kalorije odnosno energiju.

Što se tiče mliječnih proizvoda, bez obzira da li su ”dozvoljeni” ili ”zabranjeni”, ako ste intolerantni nemojte ih koristiti, a ako ih koristite neka to budu oni što bliži prirodnom stanju.

Nadam se da će vam ovo pomoći da osmislite način prehrane koji će najbolje odgovarati vašim potrebama. Slijedi specifikacija različitih proizvoda i namirnica koje sam složila u tri kategorije: prirodno bezglutenske, Paleo i LCHF.



Prirodno bezglutenske namirnice

Paleo 
namirnice
LCHF namirnice
ŽITARICE I NJIHOVA BRAŠNA
Bezglutenske žitarice:
Zob (samo ako je označena gluten-free)
Proso
Riža
Kukuruz, palenta

Pseudožitarice:
Heljda
Amaranth
Quinoa



Zobene posije (vrlo ograničeno: 3-4 žlice na jedan cijeli kruh)
MAHUNARKE I NJIHOVA BRAŠNA
Slanutak
Kikiriki
Leća
Grah


Kikiriki
Kikiriki
ORAŠASTI PLODOVI I NJIHOVA BRAŠNA
Badem
Orah
Lješnjak
Brazilski orah  
Indijski oraščić
Makadamia
Pekan
Pistacio

Badem
Orah
Lješnjak
Brazilski orah  
Indijski oraščić
Makadamia
Pekan
Pistacio

Badem
Orah
Lješnjak
Brazilski orah  
Indijski oraščić
Makadamia
Pekan
Pistacio


KOKOSOV ORAH
Kokosovo brašno
Kokosove pahuljice
Ribani kokos

Kokosovo brašno
Kokosove pahuljice
Ribani kokos

Kokosovo brašno
Kokosove pahuljice
Ribani kokos


SJEMENKE I NJIHOVA BRAŠNA
Bučine
Suncokretove
Lanene
Sezamove
Sjemenke konoplje

Bučine
Suncokretove
Lanene
Sezamove
Sjemenke konoplje

Bučine
Suncokretove
Lanene
Sezamove
Sjemenke konoplje


OSTALO
Kestenovo brašno
Brašno rogača
Tapioka škrob
Arrowroot škrob
Brašno zelene banane
Psyllium
Konjak brašno

Kestenovo brašno
Brašno rogača
Tapioka škrob
Arrowroot škrob
Brašno zelene banane
Psyllium
Konjak brašno


Psyllium
Konjak brašno

ZASLAĐIVAČI
Stevia
Med
Javorov sirup
Kokosov šećer
Eritrit, Xylit (vrlo ograničeno: 2-3 žlice na jedan cijeli kolač)

Suho voće:
datulje, suhe smokve, suhe šljive, grožđice, suhe marelice, suhe brusnice


Stevia
Med
Javorov sirup
Kokosov šećer
Eritrit, Xylit (vrlo ograničeno: 2-3 žlice na jedan cijeli kolač)

Suho voće:
datulje, suhe smokve, suhe šljive, grožđice, suhe marelice, suhe brusnice


Stevia
Eritrit, Xylit (vrlo ograničeno: 2-3 žlice na jedan cijeli kolač)
MLIJEKA i MLIJEČNI PROIZVODI
Životinjska mlijeka (kravlje, kozje, ovčje)
Mlijeka orašastih plodova (kokosovo, bademovo, lješnjakovo)
Mlijeko od jaja
Mlijeka od žitarica (zobeno, rižino)

Mlijeka orašastih plodova (kokosovo, bademovo, lješnjakovo)
Mlijeko od jaja

Životinjska mlijeka (kravlje, kozje, ovčje)
Mlijeka orašastih plodova (kokosovo, bademovo, lješnjakovo)
Mlijeko od jaja



U tabeli nema mesa, peradi, ribe, jaja, iznutrica i povrća, jer je to sve normalno zastupljeno u ovim tipovima prehrane. U Paleo i LCHF prehrani jede se puno više povrća, jer žitarice zamjenjujemo povrćem.

No, priči ovdje nije kraj. Ima još dosta tipova i podtipova ovih načina prehrane, pod raznim imenima. Neću puno ulaziti u detalje, već samo dati kratki pregled onih najpopularnijih, čisto da znate da je to sve dosta slično, ali s nekih razlikama.

GAPS (crijevno-psihološki sindrom) dr. Natasha Campbell-McBride: LCHF prehrana bez mliječnih proizvoda osim maslaca, domaćeg jogurta ili kefira, s naglaskom na juhe od kostiju i fermentirane namirnice. Ovo je eliminacijska dijeta s postepenim uvođenjem novih namirnica i provodi se kod bolesti probavnog trakta i poremećaja ponašanja kod djece uzrokovanih disbiozom crijevne flore.
Više u knjizi Gut and Psychology Syndrome: Natural Treatment for Autism, Dyspraxia, A.D.D., Dyslexia, A.D.H.D., Depression, Schizophrenia

SCD (specijalna ugljikohidratna dijeta) dr. Sidney Valentine Haas i Elaine Gottschall: LCHF prehrana bez kompleksnih teško probavljivih ugljikohidrata, dozvoljeni su jednostavni ugljikohidrati – monosaharidi iz manje slatkog voća i meda, domaći jogurt i mliječni proizvodi bez laktoze. Provodi se kod kroničnih upalnih bolesti crijeva i drugih probavnih tegoba.
Više u knjizi Breaking the Vicious Cycle: Intestinal Health Through Diet

AIP (autoimuni paleo protokol) Sarah Ballantyne PhD: Paleo prehrana koja isključuje neke namirnice iz tzv. ”sive zone” – povrće iz skupine Solanacea (nightshades): krumpir, rajčica, patliđan i paprika, zatim orašaste plodove, sjemenke, jaja, kavu, alkohol, nesteroidne protuupalne lijekove (kao aspirin, ibuprofen), zaslađivače i aditive. Eliminacijska dijeta s postepenim uvođenjem novih namirnica. Provodi se kod autoimunih bolesti.
Više u knjizi The Paleo Approach: Reverse Autoimmune Disease and Heal Your Body

Wahls protokol dr. Terry Wahls. Paleo prehrana s naglaskom na organske nutritivno bogate namirnice, velike količine povrća različitih boja, omega 3, iznutrice i nizak unos ugljikohidrata. Dr. Wahls je bolovala od MS i izliječila se ovom prehranom.
Više u knjizi The Wahls Protocol: How I Beat Progressive MS Using Paleo Principles and Functional Medicine

Wheat Belly, dr. William Davis: LCHF prehrana, dozvoljena vrlo mala količina (1/2 šalice) bezglutenskih i pseudožitarica. Provodi se kod mršavljenja i općeg poboljšanja zdravlja.
Više u knjizi Wheat Belly: Lose the Wheat, Lose the Weight, and Find Your Path Back to Health

Bulletproof dijeta, Dave Asprey: LCHF prehrana, gdje se preporuča ”bulletproof” kava za doručak (kava s maslacem i kokosovim uljem ili MCT uljem). Provodi se kod mršavljenja i općeg poboljšanja zdravlja.
Više u knjizi Bulletproof Diet

Na ovom blogu susreli ste se još i s nazivima Zelena kura i Anticandida dijeta. Zelena kura je Paleo-LCHF bez mliječnih proizvoda i bez voća s naglaskom na veliku količinu povrća, a provodi se za odmor i resetiranje probavnog sustava. Anticandida dijeta je slična Zelenoj kuri s još nekim dodatnim ograničenjima uz uzimanje antifugalnih pripravaka i probiotika, a provodi se kod dokazane infekcije candidom. 


Veliki izbor bezglutenskih, Paleo i LCHF namirnica možete pronaći u web shopu Moja Natura


5. izdanje - proljetna akcija na kupnju kuharice

$
0
0
Dragi svi,

Povodom izlaska 5. izdanja Prve hrvatske LCHF kuharice, odobravamo 30,00 kn popusta na kupnju do 30. travnja 2015. (Ponuda se odnosi samo na kupnju direktno kod izdavača Tragom j.d.o.o.)

Kupovina knjige je jednostavna:
  • uplatite prema donjim podacima
  • pošaljite adresu za dostavu i poziv na broj uplate na e-mail adresu info@tragom.hr
  • knjiga vam stiže za nekoliko dana preporučenom poštom

Podaci za plaćanje:
  • Primatelj: TRAGOM j.d.o.o. Šibenik, Trg Andrije Hebranga 4
  • IBAN (račun): HR78 2340 0091 1105 6152 5
  • Model: 00
  • Poziv na broj: vaš OIB ili drugi broj po vašem izboru, samo nam ga javite mailom zajedno s adresom za dostavu
  • Opis plaćanja: LCHF kuharica
  • Iznos: 244,00 kn 214,00 (189,00 kn + trošak dostave 25,00 kn)*

* Trošak dostave za Hrvatsku je 25,00 kn, pa je ukupan iznos za uplatu 244,00 kn 214,00 kn. Ako naručujete iz inozemstva, ili više komada knjiga, javite se na e-mail info@tragom.hr radi izračuna troška poštarine.

* Ako kupujete Prvu hrvatsku LCHF kuharicu zajedno s knjigom Istine i laži o hrani, trošak dostave je 32,00 kn i ukupan iznos za dvije knjige 380,00 kn 350,00 kn.

Srdačan pozdrav!



Svašta nešto:

$
0
0
Kliknite na linkove za više informacija:

Danas (četvrtak 23.04.) u Kninu: Predavanje Istine i laži o hrani na kninskom veleučilištu u 19 h.

Sutra (petak 24.04.) u Šibeniku: U knjižari Algoritam Profil Mozaik (City Life) pričam o prehrani djece i dajem ideje i recepte za zdrave slastice.

Sutra (petak 24.04.) u Slobodnoj Dalmaciji poklon: Priručnik o vježbanju, zdravlju i prehrani SD FITNESS na 48 stranica.

Uskoro u Zagrebu (10.05.) predavanje "Funkcionalna prehrana; Paleo/LCHF/Wholefood teorija i praksa" u prostoru CrossFit Superbia s početkom u 14 sati. (Zagrebačka avenija 108)

Šibenik: subotom u 10 - 12 h u Pučkom otvorenom učilištu Škola mršavljenja (počeli smo prošlu subotu (18.04.) ali ima još mjesta pa se možete priključiti).

Nagradne igre:
Portal Drugi doktor: Riješite kviz Prava hrana i osvojite nagradu - knjigu Istine i laži o hrani.

FB stranica Darivanje korisnika: ispunite uvjete i osvojite dvije knjige na poklon.

Do kraja travnja popust od 30 kn na kupnju Prve hrvatske LCHF kuharice - povodom izlaska 5. izdanja knjige.

Nadam se da će vam nešto od ovoga biti zanimljivo!


Voće i LCHF No.2

$
0
0

Prema LCHF voće nije zabranjeno, ali se ograničava njegov unos. Preporučuje se bobičasto (šumsko) voće: borovnice, maline, ribiz, kupine, jagode i sl. Također i limun. Ali kao i u svemu ostalom, konzumaciju voća trebate prilagoditi sebi. Što to znači? Prvo odgovorite sebi na pitanje zašto ste na LCHF? Da li zbog pretilosti, dijabetesa tip 2, metaboličkog sindroma ili inzulinske rezistencije? Ako jeste onda ste jako osjetljivi na ugljikohidrate pa ograničite unos voća jer i u njemu ima šećera, a kod navedenih bolesti je jako bitno ne podizati šećer u krvi (i posljedično inzulin). No, ograničiti ne znači izbaciti. Mala porcija šumskog voća zajedno sa nečim masnim usporit će dizanje šećera u krvi (npr borovnice sa tučenim punomasnim vrhnjem).

Drugo pitanje je da li imate IBS pa vas neko voće napuhuje (FODMAP ugljikohidrati), da li imate kroničnu crijevnu bolest kao što je Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis pa vam vože djeluje iritirajuće, da li ste alergični na neko voće (ili imate križnu reakciju na neko voće zbog druge alergije), itd… U ovim slučajevima naravno nećete konzumirati vrste voća koje ne podnosite. Ali uvijek postoje vrste koje se podnose, ili način pripreme voća tako da ono bude lakše za probavu.

Treće pitanje je da li ste na mršavljenju, ali nemate inzulinsku rezistenciju, metabolički sindrom i pretilost, već se radi o umjerenom višku kilograma? U tom slučaju voće vam MOŽE ali i NE MORA smetati ali to morate otkriti sami. Mnogi mršave bez problema i sa konzumacijom voća, ali kod drugih voće izaziva nagle skokove i padove šećera u krvi, glad i pretjeranu potrebu za još više jela, slatkiša, grickanja i sl. što naravno otežava provođenje LCHF dijete. Da, kažem DIJETA, zato što oni koji žele mršaviti (a nemaju veliki višak kilograma) ipak moraju voditi računu o sveukupnom unosu hrane, za razliku od onih koji ne trebaju mršaviti i onih koji se trebaju udebljati. Dakle, ako mršavite iako jedete voće, samo nastavite. Ali ako ste primijetili da vas voće izgladnjuje, tako da nakon njega navalite jesti druge stvari, onda ga ograničite ili izbacite na neko vrijemo dok ne postignete cilj s kilogramima.

Zaključak: da li konzumirati voće i u kojoj mjeri, ovisi samo o vama, vašim individualnim potrebama, zdravstvenom stanju i ciljevima. Možemo povući poveznicu sa mliječnim proizvodima, potpuno ista stvar vrijedi: konzumirat će ih osobe koje ih dobro podnose, dok oni koji ih ne podnose logično da ih neće konzumirati, bez obzira što kažu liste "dozvoljenih" namirnica. Nema stroge definicije LCHF-a, u smislu koje točno namirnice konzumirati i u kojoj mjeri. Šveđani koji su popularizirali LCHF puno bolje podnose mliječne proizvode (90%) za razliku od nas na Mediteranu gdje je podnošljivost ca 30%. Možete se vi svi jednako držati neke strogo propisane dijete, ali nećete postići rezultate dok prehranu ne prilagodite sebi. (Recimo kod autoimunih bolesti također treba izbaciti mliječno jer kazein može biti veliki problem i takvih je primjera još.)

Jedina definicija LCHF po meni je da se jede MANJE ugljikohidrata i VIŠE masnoće nego što se to preporučuje prema službenoj piramidi. Čim ste izbacili žitarice, brašno i šećer već ste na dosta MANJE ugljikohidrata. Koliko to manje vama treba– morate otkriti sami. (LCHF može ali i ne mora biti strogo ketogena dijeta). S druge strane, Paleo možemo definirati kao izbacivanje svega umjetnog, rafiniranog i novog iz ljudske prehrane, dakle radi se o tome da se nađete tu negdje u okvirima Paleo LCHF, ako želite naravno. Po meni je upravo "Paleo LCHF" pravi naziv za zdrav i prirodan način prehrane sa smanjenim udjelom ugljikohidrata koji se sastoji od mnoštva raznovrsnih namirnica.

Ono što želim naglasiti je da ne možete biti na istom režimu zato što susjeda, prijateljica, kolegica ili rodica ima super rezultate, morate shvatiti da smo svi različiti i da nema ništa od slijepog praćenja tuđih jelovnika.

Zato ponavljam – slušajte svoje tijelo i uskladite se s njim i sa svojim ciljevima. Ali neka prioritet bude zdravlje a ne skidanje 5 kg pod svaku cijenu.

Pročitajte: LCHF i voće No.1


Predavanje Zagreb, četvrtak 16.10.2014.

$
0
0

Dragi svi!

U četvrtak 16.10.2014. održat ću u Zagrebu predavanje na temu:

ZDRAVLJE (I BOLESTI) POČINJU U CRIJEVIMA

Saznajte između ostalog:
  • Kako zapravo funkcionira zdrav probavni sustav
  • Mnogobrojne funkcije korisne crijevne flore za zdravlje
  • Zašto dolazi do disbalansa crijevne flore
  • Kako dolazi do alergija, intolerancije hrane, autoimunoloških i mnogih drugih bolesti
  • Veza između crijeva i mozga
  • Candida – o čemu se zapravo radi
  • Sindrom propusnih crijeva i gluten
  • Hrana koja iritira i hrana koja liječi
  • Kako se prehranom rješavaju zdravstveni problemi

Ulaznica je 70,00 kn, a moje knjige ćete moći kupiti po sniženoj cijeni.

Kupovina ulaznica je pri dolasku, dođite na vrijeme.

Mjesto: Pučko otvoreno učilište Zagreb
Ulica grada Vukovara 68
Mala dvorana prizemlje

Vrijeme: 18 – 20 h

Ako ste na Facebooku, možete se prijaviti ovdje https://www.facebook.com/events/1657130511179871/

Molim vas da obavijest proslijedite prijateljima i poznanicima za koje mislite da bi ih moglo zanimati.

Srdačan pozdrav!

Anita

Želite li od mene mailom primati obavijesti o aktivnostima, novostima i događajima vezanim za prehranu i zdravlje, priključite se ovoj google grupi: http://groups.google.com/group/anitasupe?hl=hr

Predavanje u Zagrebu i Paleo – LCHF ljetovanje u Dalmaciji

$
0
0

U nedjelju 10.05.2015. od 14 – do 17 h održat ću predavanje "Funkcionalna prehrana: Paleo/LCHF/Wholefood teorija i praksa" u prostoru CrossFit Superbia centra, Zagrebačka avenija 108, Zagreb.

Teorija i znanost o Paleo/LCHF/Wholefood prehrani
- Što nije u redu s modernim načinom prehrane
- Okončanje rata s masnoćama i kolesterolom
- Mitovi o ugljikohidratima kao primarnom gorivu za organizam
- Dokazane dobrobiti LCHF za zdravlje, izdržljivost i mršavljenje

Praktične smjernice
- Što zapravo jedemo
- Razlika između kalorijskog unosa i količinskog unosa hrane
- Kako prilagoditi sebi i svojim individualnim potrebama izbor namirnica, omjer makronutrijenata, raspored obroka i količinu hrane

Cijena ulaznice je 150 kn. Dođite na vrijeme jer je interes velik a mjesta za sjedenje ograničena.


Paleo – LCHF ljetovanje u Hrvatskoj? Da, moguće je. U Turnju (između Biograda i Zadra) otvoren je prvi pansion i restoran u Hrvatskoj s Paleo – LCHF ponudom jela: Laguna Zdravlja. U bogatoj ponudi smještajnih kapaciteta na obali Jadrana, pasion Laguna se odlučuje napraviti korak naprijed i ponuditi više. Svojim gostima omogućuje da uz uživanje u darovima mora i sunca, učine nešto i za svoje zdravlje. Za sve one koji već sada žive po načelima Paleo  LCHF prehrane, ovo je odličan odabir jer taj kontinuitet neće prekinuti niti na odmoru, a za sve one koji bi tek željeli početi, u Laguni zdravlja moći će saznati kako.

Osim mora, sunca i bogate gastronomske ponude, ovdje vas čekaju edukativni programi i rekreacijski sadržaji. Iskusite odmor uz prirodnu cjelovitu hranu pripremljenu s pažnjom i znanjem, provedite ga aktivno uz organiziranu tjelovježbu i osjetite razliku.

Sve informacije potražite na web stranici Laguna zdravlja – više od odmora 
ili Facebook stranici Pansion Laguna Zdravlja

Voće i LCHF No.2

$
0
0

Prema LCHF voće nije zabranjeno, ali se ograničava njegov unos. Preporučuje se bobičasto (šumsko) voće: borovnice, maline, ribiz, kupine, jagode i sl. Također i limun. Ali kao i u svemu ostalom, konzumaciju voća trebate prilagoditi sebi. Što to znači? Prvo odgovorite sebi na pitanje zašto ste na LCHF? Da li zbog pretilosti, dijabetesa tip 2, metaboličkog sindroma ili inzulinske rezistencije? Ako jeste onda ste jako osjetljivi na ugljikohidrate pa ograničite unos voća jer i u njemu ima šećera, a kod navedenih bolesti je jako bitno ne podizati šećer u krvi (i posljedično inzulin). No, ograničiti ne znači izbaciti. Mala porcija šumskog voća zajedno sa nečim masnim usporit će dizanje šećera u krvi (npr borovnice sa tučenim punomasnim vrhnjem).

Drugo pitanje je da li imate IBS pa vas neko voće napuhuje (FODMAP ugljikohidrati), da li imate kroničnu crijevnu bolest kao što je Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis pa vam vože djeluje iritirajuće, da li ste alergični na neko voće (ili imate križnu reakciju na neko voće zbog druge alergije), itd… U ovim slučajevima naravno nećete konzumirati vrste voća koje ne podnosite. Ali uvijek postoje vrste koje se podnose, ili način pripreme voća tako da ono bude lakše za probavu.

Treće pitanje je da li ste na mršavljenju, ali nemate inzulinsku rezistenciju, metabolički sindrom i pretilost, već se radi o umjerenom višku kilograma? U tom slučaju voće vam MOŽE ali i NE MORA smetati ali to morate otkriti sami. Mnogi mršave bez problema i sa konzumacijom voća, ali kod drugih voće izaziva nagle skokove i padove šećera u krvi, glad i pretjeranu potrebu za još više jela, slatkiša, grickanja i sl. što naravno otežava provođenje LCHF dijete. Da, kažem DIJETA, zato što oni koji žele mršaviti (a nemaju veliki višak kilograma) ipak moraju voditi računu o sveukupnom unosu hrane, za razliku od onih koji ne trebaju mršaviti i onih koji se trebaju udebljati. Dakle, ako mršavite iako jedete voće, samo nastavite. Ali ako ste primijetili da vas voće izgladnjuje, tako da nakon njega navalite jesti druge stvari, onda ga ograničite ili izbacite na neko vrijemo dok ne postignete cilj s kilogramima.

Zaključak: da li konzumirati voće i u kojoj mjeri, ovisi samo o vama, vašim individualnim potrebama, zdravstvenom stanju i ciljevima. Možemo povući poveznicu sa mliječnim proizvodima, potpuno ista stvar vrijedi: konzumirat će ih osobe koje ih dobro podnose, dok oni koji ih ne podnose logično da ih neće konzumirati, bez obzira što kažu liste "dozvoljenih" namirnica. Nema stroge definicije LCHF-a, u smislu koje točno namirnice konzumirati i u kojoj mjeri. Šveđani koji su popularizirali LCHF puno bolje podnose mliječne proizvode (90%) za razliku od nas na Mediteranu gdje je podnošljivost ca 30%. Možete se vi svi jednako držati neke strogo propisane dijete, ali nećete postići rezultate dok prehranu ne prilagodite sebi. (Recimo kod autoimunih bolesti također treba izbaciti mliječno jer kazein može biti veliki problem i takvih je primjera još.)

Jedina definicija LCHF po meni je da se jede MANJE ugljikohidrata i VIŠE masnoće nego što se to preporučuje prema službenoj piramidi. Čim ste izbacili žitarice, brašno i šećer već ste na dosta MANJE ugljikohidrata. Koliko to manje vama treba– morate otkriti sami. (LCHF može ali i ne mora biti strogo ketogena dijeta). S druge strane, Paleo možemo definirati kao izbacivanje svega umjetnog, rafiniranog i novog iz ljudske prehrane, dakle radi se o tome da se nađete tu negdje u okvirima Paleo LCHF, ako želite naravno. Po meni je upravo "Paleo LCHF" pravi naziv za zdrav i prirodan način prehrane sa smanjenim udjelom ugljikohidrata koji se sastoji od mnoštva raznovrsnih namirnica.

Ono što želim naglasiti je da ne možete biti na istom režimu zato što susjeda, prijateljica, kolegica ili rodica ima super rezultate, morate shvatiti da smo svi različiti i da nema ništa od slijepog praćenja tuđih jelovnika.

Zato ponavljam – slušajte svoje tijelo i uskladite se s njim i sa svojim ciljevima. Ali neka prioritet bude zdravlje a ne skidanje 5 kg pod svaku cijenu.

Pročitajte: LCHF i voće No.1


Predavanje u Splitu i gurmansko vikend druženje u Turnju kraj Biograda

$
0
0
U petak 29.05. održat ću predavanje i predstavljanje knjige Istine i laži o hrani u gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, od 18 h. Ulaz je slobodan, a knjige "Istine i laži o hrani" i "Prva hrvatska LCHF kuharica" ovom prilikom mogu se kupiti po sniženim cijenama.

U Turnju kraj Biograda otvoren je Pansion Laguna zdravlja. Povodom otvorenja pozvani smo na gurmansko vikend druženje:

Gurmanska večer: subota 06.06. od 19 h upoznavanje i druženje uz fingerfood i cocktail, cijena 100 kn po osobi.
ili 
Gurmanski vikend: subota 06.06./nedjelja 07.06. fingerfood/cocktail druženje, noćenje, doručak i ručak ili večera, cijena 750 kn za dvije osobe.

Informacije i rezervacije na +385 98 989 3953 ili pansion.laguna.turanj@gmail.com

Nadam se da će se mnogi odazvati pozivu kako bismo proslavili i podržali otvaranje prvog ugostiteljskog objekta u Hrvatskoj sa Paleo LCHF ponudom jela.




Deja fuj! (Reakcije organizma nakon ponovnog unošenja pšenice)

$
0
0

Napisao: Dr. William Davis
S engelskog prevela: Anamarija Partl
Izvorni članak: Deja ewww!

Zanimljivo je ali i poučno: fenomen koji se pojavljuje kad jedemo pšenicu nakon što je neko vrijeme nismo konzumirali. Ponovno uzimanje pšeničnih proizvoda može biti namjerno u stilu ”Neće mi ništa biti od jednog komadića!” ili pak nenamjerno kao ”Ovaj umak izgleda prihvatljivo”.

Načelno, da bi se fenomen mogao uočiti trebamo biti na prehrani bez pšenice barem tjedan dana. Ponovno unošenje, recimo putem nekog preljeva za salatu, uzrokuje vatromet simptoma.

Najčešći simptomi su:
- Problemi u probavnom sustavu, nadutost i proljev koji mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. (Celijakičari te probleme mogu osjećati i tjednima). Odgovor organizma izgleda slično kao pri trovanju hranom.
- Bolovi u zglobovima - najčešće u prstima i ručnim zglobovima.
- Problemi s gornjim dišnim putevima primjerice astma i problemi sa sinusima.
- Emocionalni problemi kao što su tjeskobnost (anksioznost) kod žena ili razdražljivost i agresivnost kod muškaraca.
- Pojačavanje teka - To jo ono što nazivam ”Pojeo sam jedan kolačić i dobio 15 kg” učinak. Naravno, od jednog kolačića nećete se udebljati 15 kg. No taj jedan kolačić može izazvati kaskadnu reakciju stimulacije apetita koja onda uzrokuje više dana ili tjedana pojačanog teka i želje za prerađenim ugljikohidratima, zbog toga što pšenica sadrži opijatima slične tvari iz glijadina.

Sve one tegobe koje su prvotno nestale prestankom konzumiranja pšeničnih prerađevina mogu se brzo vratiti u punoj snazi: migrene, depresija, mentalna magla, poremećaji spavanja i seboreja.

Što ste dulje na prehrani bez pšenice, to je drastičnija reakcija i to je pravi podsjetnik koliko je suvremena pšenica neprimjerena za ljudsku prehranu. A u biti pokazuje našu nemogućnost da pravilno probavljamo sjemenke trava.

Opet je jedete, pa ne jedete, pa jedete, pa ne jedete: kao da pritišćete gumbiće, možete pokrenuti i zaustaviti proces po vlastitoj želji. To predstavlja dokaz vaše osobne intolerancije te ”Zle Žitarice”.

Želi li tkogod podijeliti vlastitu priču o ponovnom uzimanju pšeničnih prerađevina nakon provođenja prehrane bez žitarica?

***

Anamarija Partl: Moje osobno iskustvo

Povremene glavobolje imam odavno, valjda još od srednje škole. Negdje kad sam počela raditi, krenula sam čitati kojekakvu literaturu o prehrani, pa sam isprobavala i preporučenu tzv zdravu hranu - doručak od žitarica. Međutim, to nije nikada funkcioniralo jer bih pola sata nakon obilnog obroka bila opet gladna. Tada sam negdje počela čitati o štetnosti glutena, iako još nisam shvaćala koliki je taj problem i koliko raste s proizvodnjom sve novijih hibrida. Iako nisam ljubiteljica proizvoda od brašna, ipak je to bilo svakodnevno u mom životu.

Promjenom radnog mjesta i radom u bolesnoj zgradi Zagrepčanke (prozori se ne otvaraju, stara neservisirana klima, plastika, beton, umjetno svjetlo) kroz pola godine moje su glavobolje postale vrlo česte. Prvo uglavnom vikendom uz lijepo vrijeme, ali je intenzitet bio takav da više uobičajene tablete protiv bolova nisu imale nikakvog učinka, a često je bilo i pratećih simptoma. Kako se selidbom firme u normalnu zgradu nije ni nakon godinu dana stanje vratilo u normalu, odlazim neurologu i na niz pretraga da mi pomognu. No osim što sam dobila adekvatne analgetike, nitko me nije uputio na neka druga testiranja niti rekao da postoji mogućnost da je to - od glutena.

Situacija se pogoršavala sve do prije oko 2 godine, kad sam se prvo dočepala Anitine knjige Istine i laži o hrani i potom kad je s Arianom izdala LCHF kuharicu. Kako nemam pojma o kuhanju, to je bio konačan spas. Početkom studenog 2013. odrezala sam sve što je bilo nezdravo u mojoj prehrani, i iako naravno zbrljam s nekim stvarima, gluten izbjegavam pod svaku cijenu. Migrene su gotovo sasvim nestale nakon 2 mjeseca, sad se tu i tamo pojave ali puno slabije i rjeđe. Bila sam tako jednom na hitnoj jer mi moji analgetici nisu pomogli i tad mi je prvi put jedna liječnica preporučila testiranje na celijakiju, no kako sam već bila na bezglutenskoj prehrani rekla je da mogu dobiti lažno negativan nalaz a nisam htjela riskirati ponovnu pojavu simptoma.

No zaprepastilo me prvo ono što se dogodilo za Badnjak 2013. - mama je frigala srdelice, za mene bez brašna a za tatu s brašnom, no frigala ih je na istoj tavici i ja sam imala grčeve u crijevima i nadutost. Je li moguće da se to dogodi nakon 2 mjeseca od par zrnaca brašna?! Par puta mi se to još dogodilo nakon toga kad sam jela po restoranima iako bi me uvjeravali da nema brašna u hrani. Najdrastičniji primjer je bio u japanskom restoranu kad sam uz sashimi uzela malo umaka od soje misleći da u finom restoranu imaju organski tamari (s rižom) a oni su imali jeftini sojin umak sa pšenicom. Dva sam dana imala migrenu, povraćala i imala temperaturu.

Drugi zanimljiv primjer da mi škode žitarice i to ne samo one s glutenom jest da sam imala ”maglu u glavi” nakon što sam jele bezglutenske kruščiće i kolače koje su mi ponudili u Švedskoj gdje jako paze da nema kontaminacije glutenom. Nije bilo migrene, ali su se ti grain-brain simptomi pojavili pa sam smanjila i unos toga. Moguće je da sam nedijagnosticirana celijakičarka, ali sad da bi dobila dijagnozu morala bih jesti gluten neka 2 tjedna i onda se testirati jer bez toga nemam pravo na bezglutensku prehranu ako recimo završim u bolnici. Nije li to žalosno? Da mi je netko rekao da tako brzo mogu razviti tako jake simptome na tragove glutena u prehrani rekla bih da nije moguće. Zato sam i odlučila prevesti ovaj kratki tekst liječnika koji kaže da je to moguće i podijeliti s vama svoje iskustvo.



Povezanost prehrane s Alzheimerovom i ostalim bolestima demencije

$
0
0
Sažetak predavanja koje sam održala 19. veljače na sveučilištu u Dubrovniku, u organizaciji udruge DUSAB i društva psihologa Dubrovnik.

Pad mentalnih sposobnosti u starijoj dobi prihvaćen je u našoj kulturi kao tužna, ali normalna i neizbježna posljedica starenja. No demecija zapravo nije ni normalna ni neizbježna, kao ni ostale ”civilizacijske bolesti”. Nova istraživanja potvrđuju da su Alzheimerova i Parkinsonova bolest, staračka demencija i slični neurodegenerativni poremećaji uglavnom uzrokovani zapadnjačkim načinom prehrane i načinom života koji nije u skladu s ljudskom fiziologijom. Do prije stotinu godina ova stanja nisu ni postojala, ili su bila vrlo rijetka, a kod primitivnih naroda još su uvijek nepoznata. Postoji vrlo dobar razlog tome: u ”primitivnim” kulturama ljudi još uvijek jedu ono što je priroda čovjeku namijenila kao hranu, dok mi, u ”naprednoj” civilizaciji, to više ne činimo. Naša se moderna prehrana temelji na procesiranim namirnicama, prekomjernom unosu rafiniranih ugljikohidrata, prekomjernom unosu omegom-6 bogatih industrijskih ulja, te niskom unosu antioksidanata i nutritivno bogatih namirnica. Sve to, uz nedostatak tjelesne aktivnosti i pogrešno izbjegavanje kolesterola i zasićenih masnoća, dovodi do povećane inzulinske rezistencije, poremećenog metabolizma glukoze, glikacije i oksidativnog stresa u mozgu, što u konačnici rezultira padom kognitivnih sposobnosti

Premda postoji genetska predispozicija za razvoj bolesti, prema novijim saznanjima veliku ulogu igra epigenetika– odnosno kako prehrana i način života utječu na izražavanje gena. Najveći faktor rizika što se tiče prehrane je hiperinzulinemija– povišena razina inzulina u krvi zbog prehrane bogate brzim ugljikohidratima. Neki stručnjaci smatraju da je povezanost između poremećenog metabolizma glukoze, inzulinske signalizacije i Alzheimerove bolesti toliko jaka, da je nazivaju dijabetesom tip 3. Zapravo, dijabetes tip 2 predstavlja dodatni rizik za razvoj ove bolesti, pogotovo kod dijabetičara koji koriste inzulin. Smatra se da je inzulin ključni faktor, odnosno da je temeljni uzrok oba poremećaja prehrana bogata ugljikohidratima, radi čega dolazi do prekomjernog izlaganja stanica inzulinu i inzulinske rezistencije, što ubrzava stanično oštećenje neurona.

Prekomjeran unos ugljikohidrata
Zbog prehrane koja se temelji na kruhu, tjestenini, riži, krumpiru, pekarskim proizvodima i slasticama, neminovno dolazi do prekomjernog unosa ugljikohidrata (šećera i škroba). Visoki unos ugljikohidrata podiže glukozu (šećer) u krvi, što potiče izlučivanje inzulina koji uklanja šećer iz krvotoka i dostavlja ga u stanice. No s godinama dolazi do sve slabije signalizacije inzulina, tj stanice sve slabije odgovaraju na inzulin, pri čemu ga gušterača proizvodi sve više. Tako dolazi do kronično povišenog šećera i kronično povišenog inzulina, što izaziva različite zdravstvene komplikacije, zbog upalnih procesa i oštećenja stanica, između ostalog dolazi i do neurodegenerativnih promjena

Iako inzulin u normalnim slučajevima poboljšava kognitivne sposobnosti, jer regulira potrošnju glukoze, kronično povišena razina inzulina ima suprotan učinak, jer dovodi do otpornosti na inzulin, hiperglikemije, upalnih procesa i oštećenja krvnih žila. U nedostatku drugog izvora goriva, jer je glukoza nedostupna zbog inzulinske rezistencije, stanice mozga se izgladnjuju

Premda je glukoza hrana za mozak, njezina previsoka razina dovodi do glikacije– vezivanja proteina za šećere i stvaranja AGE-a (Advanced Glycation End products) koji oštećuju tkiva, krvne žile i organe, što je tipično kod dijabetičara ali i kod bolesti koje su u vezi sa starenjem, kao što su neurodegenerativne bolesti. Osim toga, metabolizam glukoze kao glavnog goriva za mozak, izaziva oksidativni stres, na što su posebno osjetljivi neuroni. 


Prekomjerna unos glutena i žitarica
Osim prekomjernog unosa ugljikohidrata, drugi prehrambeni uzrok većine kroničnih bolesti je osjetljivost na gluten – protein iz žitarica, zbog njegovog djelovanja na imunološki sustav. Studije pokazuju da imunološka reakcija tijela na gluten može prouzrokovati oštećenja moždanog tkiva i živaca, što pridonosi razvoju demencije i Alzheimerove bolesti. Nažalost, većina liječnika još uvijek vjeruje da je celijakija jedina bolest povezana sa nepodnošenjem glutena, iako istraživanja pokazuju da je situacija mnogo ozbiljnija. Gluten, naime, pridonosi stvaranju propusnosti crijeva, zbog čega neprobavljeni proteini ulaze u krvotok i izazivaju imunološki sustav da pokrene upalne i autoimoimune procese, koji dovode do cijelog niza upalnih i autoimunih bolesti. Prema najnovijim istraživanjima, smatra se da gluten također utječe na propusnost krvno-moždane barijere, radi čega tvari koje to ne bi smjele, slobodno prodiru do mozga i izazivaju oštećenja tkiva. Procesirana hrana prepuna je modificiranih proteina koje naše tijelo ne prepoznaje kao hranu, već kao strano tijelo i zbog toga se alarmira imunološki sustav, koji onda umjesto da nas štiti, stvaranjem autoantitijela zapravo dovodi do uništavanja vlastitog tkiva. 

Pogrešno izbjegavanje masnoća i kolesterola
Pored svega navedenog, bolestima demencije pridonosi i prenizak unos masnoća i prenizak kolesterol. Postoje studije koje su pokazale da osobe sa niskim kolesterolom imaju lošije kognitivne sposobnosti i nose veći rizik za razvoj Parkinsonove bolesti, nego osobe sa visokim kolesterolom. To zapravo nije ni čudno s obzirom da je kolesterol vrlo važna supstanca za pravilno funkcioniranje mozga. Preko 60% ljudskog mozga sastoji se od masnoće, a one su izuzetno važne i potrebne i za sve druge normalne funkcije u ljudskom organizmu. Kolesterol, kojeg nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije štetan, već je to važna i potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo proizvodi. Potreban je za cijeli niz zdravih tjelesnih funkcija – proizvodnju hormona, popravak oštećenih stanica u tijelu i jačanje imunološkog sustava organizma. Kolesterol izgrađuje staničnu stijenku, čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima, te štiti mozak i živčani sustav od štetnih učinaka stresa. 

Na žalost, posljednih nekoliko desetljeća, zbog neutemeljenog straha od masnoća i kolesterola, smanjili smo unos prirodnih masnoća i povećali unos rafiniranih ugljikohidrata i industrijskih ulja. Međutim, suprotno onome što smo donedavno vjerovali, prirodne masnoće životinjskog porijekla i kolesterol nikada nisu bili opasni za naše zdravlje. Ozloglašene zasićene masnoće, koje nalazimo u mesu, jajima, svinjskoj masti, maslacu, siru, vrhnju i drugim mliječnim proizvodima, ustvari su građevinski materijal za naše tijelo, neophodne za normalno funkcioniranje ljudskog organizma i od pamtivijeka su sačinjavale važan dio ljudske prehrane. Ove su namirnice također bogate kolesterolom, posebice žumanjak, i osobito su važne za mozak i nervni sustav. 

Teorija o štetnosti masnoće i kolesterola, na kojoj nažalost počiva cijela medicinska djelatnost, ustvari je neutemeljeni mit, proizašao iz loše provedenih zastarjelih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa. Prema najnovijiim saznanjima ne postoje nikakvi znanstveni dokazi o štetnosti zasićenih masnoća životinjskog porijekla i kolesterola. Zapravo, danas znamo da su industrijska biljna ulja i margarini štetni, dakle upravo ono što nam je nametnuto umjesto tradicionalnih prirodnih masnoća. 

Ketogena dijeta kao terapija 
Kod bolesti demencije, mozak zapravo nije u stanju iskoristiti glukozu kao hranu. No, osim glukoze, postoje i druge vrste goriva, kako za mozak, tako i za ostale organe u tijelu, koji čak proizvode manje oksidativnog oštećenja nego glukoza. To su masne kiseline i ketoni, koji se metaboliziraju iz masnoća koje unosimo prehranom. Smanjivanjem unosa ugljikohidrata i povećavanjem unosa masnoća, omogućujemo tijelu da se prebaci sa trošenja glukoze kao primarnog izvora energije, na trošenje masnih kiselina i ketona, što se naziva ketogena dijeta. Još od 1920. god. ketogena dijeta se koristi kao uspješna terapija za epilepsiju, kod koje također mozak nije u mogućnost da troši glukozu. No, u novije vrijeme sve je više dokaza o učinkovitosti ovog načina prehrane i kod mnogih drugih bolesti: između ostalih i neurodegenerativnih bolesti, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i mnogih drugih. Iako još nisu u potpunosti razjašnjeni svi mehanizmi djelovanja ketogene dijete, ipak su pokazani njezini mnogi pozitivni učinci: ketogena dijeta podiže razinu energije u stanicama koje nisu u mogućnosti trošiti glukozu, poboljšava funkciju mitohondrija u stanicama, smanjuje oksidativni stres i smanjuje upalne procese. 

Pogrešna uvjerenja o ketogenoj dijeti
Nažalost, primjena ketogene dijete nije jako raširena zbog nekih pogrešnih uvjerenja. Prvo takvo pogrešno uvjerenje je da je glukoza jedino gorivo za mozak. Zapravo, mozak će uvijek prvo trošiti glukozu, ako je dostupna, ali ona nije niti učinkovitija niti sigurnija od drugih izvora energije – masnih kiselina i ketona. Ketoni osiguravaju 60% energije za mozak, a ona glukoza koja je nephodna za neke stanice, dobiva se iz procesa glukoneogeneze, odnosno proizvodnjom glukoze iz proteina i masnoća. Ustvari, nije neophodno unositi ugljikohidrate kroz prehranu jer tijelo posjeduje mehanizme kojima osigurava potrebnu energiju za sve vrste stanica u tijelu. 

Drugo pogrešno uvjerenje vezano za ketogenu prehranu je da su ketoni toksični, do čega dolazi zbog brkanja pojmova ketoza i ketoacidoza. Ketoza ili nutricionistička ketoza je prirodno metaboličko stanje kod ljudi na prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata, dok je ketoacidoza ili dijabetička ketoacidoza vrlo opasno stanje, koje može nastati kod nekontroliranog dijabetesa i nema veze sa smanjenim unosom ugljikohidrata. Ketoacidozu odlikuje nenormalno visoka koncentracija ketona, istovremeno dok je šećer u krvi vrlo visok, zbog nedostatka inzulina, što dovodi do zakiseljavanja krvi. No kod nutricionističke ketoze koncentracija ketona je puno niža i ne dovodi do zakiseljavanja krvi. 

Potrebno je smanjiti unos ugljikohidrata
Iako su ketoni poželjno gorivo za mozak, oni zapravo nisu dostupni dokle god je prisutan inzulin, odnosno dokle god nam se prehrana bazira na ugljikohidratima. Inzulin, naime, blokira enzime potrebne za razgradnju masnih kiselina pri čemu nastaju ketoni. Tek drastičnim smanjivanjem unosa ugljikohidrata, čime se smanjuje razina inzulina, masnoće se mogu potpuno i pravilno metabolizirati pri čemu se proizvode ketoni koje mozak onda koristi kao gorivo. Osim što mozak koji nije u stanju iskoristiti glukozu, ketogenom dijetom dobija novo gorivo, također se smanjuje razina inzulina i poboljšava inzulinska osjeljivost, smanjuje se oksidativni stres i formiranje štetnih AGE-a, jer ketoni nemaju učinak glikacije kao što ima glukoza. Ketogena prehrana djeluje na više razina odjednom, što dosad niti jedan lijek nije uspio napraviti. To je stoga što su mitohondriji građeni specifično za korištenje masnoća za dobivanje energije. Kad mitohondriji koriste masnoće kao izvor energije smanjuje se proizvodnja toksina, povećava se ekspresija gena za podizanje energije kao i sama razina energije, te se smanjuje proizvodnja nusprodukata koji imaju upalno djelovanje. Ketoza također čisti stanice od proteina koji izazivaju starenje i ometaju pravilno funkcioniranje stanica. To čine putem autofagije koja održava zdravlje stanica i tkiva tako što stare i oštećene dijelove zamjenjuje svježima. Tako se sprečavaju degenerativne bolesti, starenje, rak te organizam štiti od mikrobnih infekcija. Sve je više istraživanja koja pokazuju pozitivan učinak ketogene dijete kod mnogih bolesti, osobito neuroloških, pa ima smisla pokušati s promjenom prehrane, pogotovo jer se radi o prirodnoj metodi, potpuno bez nuspojava. 

Sve je više stručnjaka i liječnika diljem svijeta koji vjeruju da je ketogena dijeta najbolji način za prevenciju pa čak i reverziju mnogih modernih bolesti. Jedan od njih je dr. David Perlmutter, neurolog, koji u svojoj knjizi Grain Brain opisuje kako moderna prehrana bogata ugljikohidratima, dovodi do upalnih stanja koja uzrokuju degenerativne bolesti, dijabetes, demenciju, Alzheimera i mnoge druge. Uz ketogenu prehranu s malo ugljikohidrata (60 g dnevno), bez glutena i uz dovoljno prirodnih masnoća i ketona, moguće je postići regeneraciju moždanih stanica, smatra Perlmutter

Ketogena dijeta znači da najviše kalorija unosimo iz masnoće, a najmanje iz ugljikohidrata. Unos proteina mora biti umjeren, jer se višak proteina pretvara u glukozu. Osim što izbacujemo namirnice bogate šećerom i škrobom, također vodimo računa da izbacimo i druge štetne namirnice, kao što su industrijska ulja i margarini, te industrijske prerađevine prepune kemijskih aditiva. Izuzetno je važno smanjiti unos ulja bogatih omegom-6 i povećati unos omege-3, jer prekomjeran unos omege-6 u odnosu na omegu-3 djeluje proinflamatorno (dovodi do upalnih procesa). Prehrana se bazira na pravim izvornim nerafiniranim namirnicama. Koliko god je važno izbaciti štetne namirnice, isto tako je potrebno uvesti u prehranu nutritivno bogate namirnice, kako bi stanice dobile sve hranjive tvari koje trebaju za pravilan rad. 

Detaljan popis dozvoljenih i zabranjenih namirnica naći ćete ovdje LCHF program prehrane

Ketogena dijeta ili LCHF (Low Carb High Fat) znači da najveći udio kalorija dolazi iz masnoće, a najmanji udio kalorija iz ugljikohidrata. Udio kalorija iz masnoće trebao bi biti 70-75%, iz ugljikohidrata 5-10%, a iz proteina oko 15-20%. Međutim ovo ne znači da količinski jedemo najviše masnoće jer udio kalorija i količina hrane nije ista stvar. Primjer kako to izgleda na tanjuru naći ćete ovdje LCHF što je to na tanjuru


Ideje za doručak
  • Jaja na sve načine, npr pečena jaja sa domaćom kobasicom, nešto povrća; 
  • Jaja kuhana, avokado, malo posoljen i poprskan limunovim sokom; 
  • LCHF kruh sa maslacem i pancetom ili domaćim sirom, nešto povrća; 
  • Omlet od jaja, povrća, šampinjona, ili mafini od jaja sa pancetom i povrćem; 
  • LCHF kruh sa domaćom paštetom od tunjevine ili jetrenom paštetom; 
  • Svježi sir pomiješan sa kiselim vrhnjem, posuto mljevenim ili sjeckanim bademima; sjemenkama lana, malo šumskog voća, možete sve posuti cimetom; 
  • Kefir, kava. 

Ideje za ručak
  • Započnite ručak sa tanjurom juhe, to može biti mesna, kokošja, riblja ili povrtna juha, ili temeljac. 
  • Za glavno jelo spremajte sva domaća jela od mesa, ribe ili peradi, s tim da umjesto klasičnih priloga od krumpira, tjestenine i riže pripremite prilog od povrća. Povrće može biti kuhano, prženo, dinstano, grilano, napravljeno u obliku pirea, zapečeno sa jajima i vrhnjem i sl. 
  • Jelo pripremajte na prirodnim masnoćama (svinjska mast, maslac, maslinovo ulje). 
  • Poslužite uvijek i neko sirovo povrće kao salatu. 
  • Uz nemasno meso kao što je piletina i puretina pripremite domaću majonezu ili umak od žumanjaka, maslinovog ulja i začinskog bilja. 
  • U salate možete dodati nešto masnije kao što su masline, avokado, nekoliko oraha ili žlica sjemenki. Masnoća daje energiju, vitamine topive u mastima i dugotrajnu sitost. 

Ideje za večeru
  • Isto što je bilo za ručak; 
  • Isto što je bilo za doručak; 
  • Neko brzo jelo s jajima, kao omlet sa šampinjonima i povrćem; 
  • Salata od tvrdo kuhanih jaja i raznog povrća sa domaćom majonezom; 
  • Salata od tunjevine i kuhanih zelenih mahuna; 
  • Mafini od jaja, povrća i pancete; 
  • Sendvič od domaćeg LCHF kruha; 
  • Blitva ili špinat sa mladim sirom ili skutom; 
  • Sataraš s jajima. 

1-2 puta tjedno pripremite iznutrice – jetru. To je nutritivno najbogatija hrana prepuna vitamina i minerala u lako dostupnom obliku. Uz jetru poslužite povrće i limunadu jer je potreban vitamin C za bolju apsorpciju željeza. Od pripremljene jetre možete napraviti paštetu, izmiksajte jetru sa maslacem i začinskim biljem po želji i koristite je namazanu na kruh od dozvoljenih sastojaka. 

Jedite 2-3 žumanjka dnevno, sirova. Žumanjci su super hranjivi i lagani za probavu. Možete ih dodati u juhe, variva ili napraviti ”egg milk” – mlijeko od jaja za kakao napitak ili cappuccino. Egg milk napravite ovako: u visoku posudu stavite žumanjak, žlicu maslaca i žlicu kokosovog ulja. U to polako ulijte malo vruće vode i izmiksajte mikserom dok se sve lijepo stopi i zapjeni. Ulijte u kavu za hranjivi cappuccino, ili dodajte žličicu kakao praha, steviju i po želji cimet, za kakao napitak. 

Suplementi
  • Fermentirano ulje jetre bakalara: bogato omegom-3 koja djeluje protuupalno, kao i važnim vitaminima topivim u masti: vitaminom A i D, najbolji proizvod je Green Pasture; 
  • Kokosovo ulje: bogato srednjelančanim trigliceridima (MCT) koji se izuzetno lako i brzo metaboliziraju te osiguravaju mozgu potrebne ketone čak i kod nedovoljne restrikcije ugljikohidrata. Početi s jednom žličicom dnevno, pa postepeno povećavati dozu do 5 jušnih žlica dnevno, rastopiti u obroke ili tople napitke; 
  • Kurkuma: antiinflamatorno djelovanje, štiti stanice od oštećenja i regenerira ih, pokazani odlični rezultati kod oboljelih od Alzheimera uzimanjem 764 mg kurkume (100 mg aktivne tvari curcumina); 
  • Fermentirana hrana i probiotici: disbalans crijevne flore onemogućava pravilnu razgradnju i apsorpciju nutrijenata. Najbolji prirodni probiotik je domaći kefir koji se radi fermentacijom mlijeka uz pomoć kefirnih zrnaca; 
  • Koenzim Q10: pomaže u stvaranju energije u mitohondrijima i djeluje kao antioksidans; 
  • B vitamini, posebno B12; 
  • Prehrambeni enzimi: stariji ljudi često nemaju dovoljno vlastitih enzima potrebnih za pravilnu razgradnju i apsopciju nutrijenata. Npr Twinlab Super Enzyme ili Calivita Meal Time. 

Izbacite otrove
  • Aluminij (u antiperspirant dezodoransima); 
  • Fluor (u komercijalnim zubnim pastama); 
  • Aspartam i drugi umjetni zaslađivači; 
  • Glutaminati – pojačivači okusa u industrijskim mesnim prerađevinama, Vegeti, kockama za juhu; 
  • Nitrati i nitriti – konzervansi u industrijskim mesnim prerađevinama.

Preporuka za daljnje čitanje
Više o problemima moderne prehrane, zašto su masnoće zdrave a žitarice nezdrave, koja nas hrana ubija a koja liječi, te kako prehranom povratiti i sačuvati dobro zdravlje, pročitajte u mojoj knjizi Istine i laži o hrani.
Više recepata za LCHF jela, kruhove i kolače pronaći ćete u mojoj knjizi Prva hrvatska LCHF kuharica



Paleo LCHF piramida prehrane - kako pronaći svoj optimalan način prehrane

$
0
0

Osnovna ideja LCHF modela prehrane je smanjivanje unosa ugljikohidrata i povećavanje unosa masti i ljudi najčešće kreću s LCHF prehranom radi mršavljenja. No, ako ne povedemo računa o kvaliteti i raznolikosti namirnica, i ako nam je cilj isključivo skidanje nekoliko kilograma a ne zdravlje, onda LCHF može biti isto toliko nezdrav način prehrane kao i svaki drugi. Kupovna kobasica prelivena kupovnom majonezom ima malo ugljikohidrata i puno masti, ali predstavlja krajnje nezdrav obrok.

Zato koristim i naziv Paleo prehrana. Paleo sigurno ne znači da ćemo jesti i živjeti kao da smo u kamenom dobu, nego znači da biramo hranu koja je u skladu s našom genetikom. Glavna ideja Paleo prehrane je izbacivanje namirnica koje izazivaju upalne procese, iritiraju crijeva, dovode do neravnoteže hormona i do inzulinske osjetljivosti. To znači da se izbacuju iz prehrane sve žitarice, sve mahunarke (grahorice), industrijski procesirani mliječni proizvodi, te šećer, industrijska biljna ulja, margarini i općenito procesirana hrana iz supermarketa.

To znači da biramo pravu neprocesiranu hranu u njenom izvornom cjelovitom obliku, te da jedemo povrće (puno više povrća nego što je uobičajeno), meso, ribu, jaja, voće u količini koju podnosimo, domaće prirodne mliječne proizvode ako ih podnosimo, a kruhove i peciva pečemo od brašna orašastih plodova i sjemenki. Koristimo prirodne masnoće kao što su maslinovo ulje, maslac, svinjska mast (i druge životinjske masnoće) te kokosovo ulje (iako nije lokalna namirnica uključujemo ga u prehranu zbog njegove ljekovitosti i odličnih učinaka na metabolizam i sagorijevanje masti). Težimo nabavljati prirodno uzgojenu ekološku hranu kako bismo smanjili unos toksina koji se koriste u masovnom i konvencionalnom uzgoju.

Paleo prehrana je već sama po sebi LCHF, jer odbacuje žitarice, tj hranu od brašna žitarica, tijesto, mahunarke i šećer, pa se time već ozbiljno smanjuje unos ugljikohidrata, a kako se hrana jede u cjelovitom obliku (ne uklanjaju se masnoće koje prirodno dolaze u hrani i ne izbjegavaju se prirodno masne namirnice) tako je i unos masti povećan. Dakle Paleo jeste LCHF, iako ne uvijek strogi LCHF, ali LCHF ne mora biti Paleo. Ako samo mislimo na smanjivanje unosa ugljikohidrata jer želimo skinuti nekoliko kilograma i ako jedemo bez da razmišljamo o kvaliteti i raznolikosti namirnica, onda to može biti nezdravo kao što može biti nezdrav i bilo koji drugi model prehrane koji nije LCHF.

Dakle neka vam ne bude cilj samo smanjivanje unosa ugljikohidrata pod svaku cijenu i natrpavanje tanjura mastima, nego neka cilj bude prvenstveno vaše zdravlje. Čak i ako mislite da ste zdravi, a imate višak kilograma, zapravo niste potpuno zdravi, jer gomilanje kilograma pokazuje da nešto u tijelu nije u redu i da je zdravlje krenulo u krivom smjeru.

Hranu bismo prvenstveno trebali birati prema njezinom nutritivnom sadržaju, odnosno razmišljati što unosimo u svoje tijelo od nutrijenata koji su nam potrebni za dobro zdravlje, dug život i vitalnost. A kad smo učinili pravilan izbor namirnica, možemo slobodno eksperimentirati i kreirati jela koja će nam izgledom i okusom biti privlačna.

Ograničenja

No i u okviru Paleo LCHF prehrane, ipak ne možemo svi jesti sve namirnice, već trebamo pronaći svoj optimalan način prehrane u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem i tjelesnim predispozicijama. Namirnice koje spadaju u tzv. "sivu zonu" su orašasti plodovi i sjemenke, mliječni proizvodi, povrće iz skupine Solanaceae (nightshades) i jaja. Ove ili neke od ovih namirnica mogu biti problematične kod osoba sa autoimunim bolestima i kod osoba sa disbiozom crijevne flore i sindromom propusnih crijeva.

Orašasti plodovi i sjemenke sadrže male količine saponina koji mogu djelovati iritirajuće kod osoba sa osjetljivim crijevima, te nešto antinutrijenata – fitinsku kiselinu koja se može neutralizirati namakanjem i dehidracijom. Oni također sadrže nešto više omege 6 nego omege 3, o čemu trebaju povesti računa osobe koje se bore protiv upalnih bolesti, ali ni ostali koji teže pravilnom omjeru omege 3 i omege 6 u svojoj prehrani ne trebaju pretjerivati s konzumacijom orašastih plodova i sjemenki.

Mliječni proizvodi mogu djelovati iritirajuće na razne načine. Mnoge osobe su intolerantne na laktozu i/ili osjetljive na protein kazein  najčešće su to osobe s disbalansom crijevne flore, propusnim crijevima i autoimunim bolestima. Osim toga, mlijeko i mliječni proizvodi mogu izazvati izlučivanje inzulina neproporcionalno sadržaju šećera. Npr sir koji praktički nema šećera već sadrži samo protein i masti ipak može potaknuti izlučivanje inzulina, što je nepovoljno za osobe sa inzulinskom rezistencijom, i može sprečavati gubitak kilograma osobama koje žele smršaviti. Proizvodi od domaćeg mlijeka, naročito kozjeg, puno su lakši za probavu i nutritivno su bogatiji jer mlijeko pašnih životinja sadrži vrijednu CLA – konjugiranu linolnu kiselinu i više omege 3 nego konvencionalno mlijeko.

Povrće iz skupine Solanaceae (nightshades) – krumpir, paprika, rajčica i patliđan – sadrži male količine toksičnih alkaloida (solanin, tomatin i dr.) koji mogu djelovati iritirajuće, posebice su osjetljive osobe s autoimunim bolestima.

Jaja, zapravo bjelanjak, može biti problematičan za neke osobe, posebice one sa autoimunim bolestima. Žumanjak je vrlo hranjiv i lagan za probavu i zapravo je vrlo rijetka intolerancija žumanjka, ali nije isključena.

Kava i druga pića koja sadrže kafein podižu nivo kortizola (hormona stresa) koji onda djeluje i na šećer u krvi i na inzulin. Stres je sam po sebi neprijatelj zdravlja i definitivno može biti razlog zašto neke osobe ne mogu smršaviti bez obzira koliko smanjuju unos ugljikohidrata. Savjet: umjesto da ganjate svaki gram šećera i odričete se voća probajte se odreći kave na neko vrijeme i vidjeti što će se dogoditi.

Dakle, promjena prehrane nije jednokratni posao već je to proces koji traje. Ako ste već na LCHF – Paleo prehrani i izbacili ste većinu loših stvari a ipak se još uvijek ne osjećate najbolje ili niste ostvarili svoj cilj, istražujte dalje. Izbacite neke ili sve namirnice iz sive zone na dva mjeseca i pratite kako se osjećate. Kad dođe do poboljšanja pomalo vraćajte u prehranu jednu po jednu namirnicu i pratite reakciju, samo tako ćete otkriti što vam zaista smeta a što ne.

Prehrana je individualna stvar. LCHF – Paleo je model, okvir, unutar kojeg trebamo pronaći što je optimalno za nas, a to ćemo uspjeti stalnom edukacijom, isprobavanjem i osluškivanjem svog tijela. Jednostavno ne možemo više pasivno očekivati da će taj posao za nas odraditi netko drugi.


LCHF kruh Rustica

$
0
0
Recept i foto: Anita Šupe

Kruh više nije dio moje svakodnevne prehrane, ali ponekad ga se poželim. Danas sam imala dobar razlog: kupila sam novo fantastično maslinovo ulje pa sam trebala kruh za ”umočiti” u ulje… 

Ne radim po receptima, nego prema tome što imam u kući od sastojaka. Ovaj danas je ispao tako dobar, da sam brzo zapisala sastojke da ne zaboravim. Ne da je dobar, nego predobar. Izlila sam maslinovo ulje na tanjur, dodala sjeckanog češnjaka i malo soli i močila kruh u to. Ako ovo nikad niste probali, ne znam što čekate ;) 

Sastojci: 
4 cijela jaja i 1 bjelanjak (žumanjak je otišao u egg yolk cappuccino)
zrnati sir 200 g (vjerujem da može i obični svježi kravlji)
1 velika žlica masti
3-4 žlice zlatnog lana (50-60 grama)
3-4 žlice sezamovih sjemenki (50-60 grama)
1-2 žlice zobenih posija (mekinja)
3-4 žlice ribanog kokosa (ono što smo nekad zvali kokosovo brašno – za kolače)
1-2 žlice pravog kokosovog brašna
1 žličica sode bikarbone
2 žličice jabučnog octa
3-4 prstohvata soli
1 žlica meda 

Postupak:
Zagrijte pećnicu na 200.
U mlinu sameljite lanene i sezamove sjemenke i zobene posije (sve skupa).
Izmiksajte jaja pa dodavajte sve po redu ostale sastojke.
Zadnje dodavajte pravo kokosovo brašno do željene gustoće. Pravo kokosovo brašno ima veliku moć upijanja tekućine, zato ga uvijek stavljam najzadnjeg jer upravo s njim prilagodim gustoću smjese.
Mokrim dlanovima oblikujte dvije štruce na plehu obloženom papirom za pečenje i stavite da se peče.
Kad se digne i zamiriše, smanjite temperaturu na 170 i pecite do kraja, ukupno nekih 15-20 min, probajte čačkalicom kad je kruh gotov. 

U slast!





Ljetni popust na kupnju knjiga

$
0
0
01.07. - 15.08. ljetni popust!


  • Istine i laži o hrani 99 kn (red. cijena 129 kn)
  • Prva hrvatska LCHF kuharica 199 kn (red. cijena 219 kn)

Uštedite 50 kn kupnjom dvije knjige.

Istine i laži o hrani: jedina knjiga na hrvatskom jeziku koja na cjelovit i jasan način opisuje najveće probleme moderne prehrane, otkriva uzroke epidemije debljine i kroničnih bolesti, te nudi jednostavna i konkretna rješenja za regulaciju tjelesne težine i poboljšanje zdravlja.

Prva hrvatska LCHF kuharica: praktičan vodič za Paleo-LCHF način života sa receptima, edukativnim tekstovima i savjetima. Kuharica za osviještene gurmane koji žele uživati u pravoj i ukusnoj hrani bez da time narušavaju zdravlje i liniju.

Kupovina knjiga je jednostavna:
- uplatite prema donjim podacima
- pošaljite adresu za dostavu i poziv na broj uplate na e-mail adresu info@tragom.hr
- knjiga vam stiže za nekoliko dana preporučenom poštom

Podaci za plaćanje:
Primatelj: TRAGOM j.d.o.o. Šibenik, Trg Andrije Hebranga 4
IBAN (račun): HR78 2340 0091 1105 6152 5
Model: 00
Poziv na broj: vaš OIB ili drugi broj po vašem izboru, samo nam ga javite mailom zajedno s adresom za dostavu
Opis plaćanja: naziv knjige
Iznos: 
119 kn za Istine i laži o hrani (99 + 20 dostava)
             224 kn za Prvu hrvatsku LCHF kuharicu (199 + 25 dostava)
             330 kn za obje knjige (99 + 199 + 32 dostava)


* Trošak dostave za Hrvatsku je 20 - 32 kn ovisno o težini pošiljke. Ako naručujete iz inozemstva, ili više komada knjiga, javite se na e-mail info@tragom.hr radi izračuna troška poštarine.




LCHF - kako prilagoditi jelovnik za mršavljenje

$
0
0

Najjednostavniji, najprirodniji i najučinkovitiji način za skidanje kilograma je ketogena dijeta ili strogi LCHF jer prirodno smanjuje apetit i osjećaj gladi.

Ako ste ozbiljni u namjeri da se zauvijek riješite suvišnih kilograma, tada prvi cilj treba biti ZAUZDAVANJE APETITA, jer ako u tome ne uspijete, kad-tad ćete prekinuti dijetu i vratiti se starim navikama. Kada uz LCHF dijetu zauzdate apetit, količina hrane i učestalost obroka se spontano smanjuju, bez nekog posebnog nastojanja. Je li vam lakše jesti manje zato što se suzdržavate, odričete i gladujete ili je lakše jesti manje zato što niste gladni, što vam se ne jede i što ne mislite na hranu? U tome je velika, velika razlika i jedan zaista oslobađajući osjećaj.

Najbolji način za zauzdavanje apetita je ketogena dijeta ili strogi LCHF, odnosno LCHF s unosom od oko 30-40 grama ugljikohidrata dnevno.

Jelovnik za one koji tek počinju sa LCHF i za one koji su već duže na ovoj prehrani nije isti. Prvo vrijeme se jede više i češće, dok se tijelo ne adaptira na keto i masni pogon. Ovo može potrajati par tjedana. U tom periodu ne trebate se ograničavati s količinom hrane, ali je vrlo važno da birate namirnice.

Nakon par tjedana osjetit ćete da više niste tako često gladni i primjetit ćete da ste siti s manjom količinom hrane. Obratite pažnju na to, slušajte svoje tijelo, jer je to vrlo bitno ako želite imati rezultate. Jesti nešto samo zato što je na listi ”dozvoljeno” i grickati između obroka i onda kad niste gladni – ne funkcionira ako želite skidati kilograme. Iako na LCHF ne računamo kalorije, ipak je u konačnici važna količina hrane koju unosimo u organizam. Ako jedete previše, tijelo jednostavno nema razloga sagorijevati nataložene masnoće, bez obzira bili u ketozi ili ne.

Zapravo se sve svodi na dobro staro: ”jedite kad ste gladni i prestanite jesti kad više niste gladni i nemojte se prejesti”. Drugim riječima: ne jedite ako niste gladni. Dakle, ako ste na početku gladni 5 puta dnevno, jedite 5 puta dnevno, ali neka obroci budu LCHF. Držite se konkretne, kod kuće pripremljene hrane i izbjegavajte stvari za grickanje tipa bademe i sireve, jer to zna vući na još tako da se pojede puno više nego što vam treba. Kad nakon par tjedana osjetite da vam se apetit stabilizira, da više niste toliko često gladni – poslušajte tijelo. Ako će vam tada biti dovoljna dva obroka dnevno, odlično, neka budu dva obroka. Nije istina da moramo jesti 5 ili 6 puta dnevno. Ono što je bitno je da kad jedemo, to bude prava, nutritivno bogata hrana a ne nutritivno siromašne prerađevine prepune kemijskih aditiva.

Doručak može biti nešto od navedenog, ali slobodno prilagodite sebi, sve je okej dok birate LCHF namirnice.
Počnite dan mlakom limunadom.
- Jaja na razne načine, sa ili bez suhog mesa/kobasice (po mogućnosti domaće), omlet s gljivama i povrćem, jaja s avokadom i sl.;
- LCHF kruh od dozvoljenih sastojaka s maslacem, kajmakom, pancetom ili domaćom jetrenom paštetom;
- Ako ujutro volite kašice, možete je napraviti od kefira sa 1-2 žlice chia ili lanenih sjemenki, par žlica ribanog kokosa, s cimetom npr. Ili nasjeckajte unutra bademe, orahe, pospite suncokretovim sjemenkama, ili dodajte šumsko voće ili avokado;
- Ako volite smoothije, ubacite u blender kefir, žumanjak, mljevene bademe, nešto povrća i šumskog voća;
- Ako ujutro niste gladni možda vam je dovoljan egg yolk cappuccino ili bulletproof kava;
- Popijte i malo kefira (domaćeg, kojeg radite s kefirnim zrncima), crijeva će vam biti zahvalna.

Ručak: sve što znate skuhati i pripremiti od mesa, ribe, povrća i dozvoljenih masnoća. To mogu biti juhe, variva, gulaši, pečeno, prženo ili grilano, lešo ili dinstano, kako god vam drago. Komad mesa, peradi ili ribe veličine vašeg dlana ili šake je umjereni unos proteina. Volumen obroku dat će povrće, a sitost će dati prirodne masnoće s kojima ste pripremali hranu. Neka jedna trećina tanjura bude protein (meso, riba) a dvije trećine povrće, uz to masnoća na kojoj ste spremali hranu ili nadodajte masnoću ako je jelo ”suho”. Npr. preko šnicle ili ribe možete dodati par žlica domaće majoneze ili umaka koji ste napravili od maslinovog ulja, maslaca, žumanjaka i začinskog bilja.

Juhe su odličan dio ručka. Lijepo popune želudac a možete ih napraviti od svačega. Umjesto krumpira, tjestenine, riže i drugih škrobno-glutenskih priloga, pripremajte povrće. Birajte ono s malim udjelom ugljikohidrata, kao što su blitva, špinat, tikvice, raštika, kupus, kelj, brokula, patlidžan, krastavci, zelena salata, rotkvice itd.

Ako ste u vrijeme ručka na poslu i ne možete kuhati, snađite se drugačije. Ponesite nešto od kuće. Ako radite do kasno poslijepodne, onda vam je vjerojatno glavni kuhani obrok već u vrijeme večere. U tom slučaju možete, kad kuhate, ostaviti jednu porciju za ponijeti sutradan na posao za ručak.

Večera: ako ste jeli kuhani ručak, za večeru možete pojesti što vam je ostalo od ručka. Ili napravite veliku salatu i narežite malo sira i pancete. Ili napravite neko brzo jelo s jajima, popečke s tikvicama ili palačinku od dozvoljenih sastojaka. Ili pojedite kefir sa sjemenkama.

– Ali koliko pojesti, gdje su količine?  pitat će oni naviknuti na instant dijete. Odgovor je gore  jedite dok ne osjetite da više niste gladni, bez da se prejedete. To je individualno i ovisi u kojoj ste fazi, jeste li na šećernom ili masnom pogonu, koliko ste krupni ili sitni, koliko se trošite itd. Pratite slijedeće smjernice i nećete pogriješiti: 

Povrće: sačinjava volumen obroka, a trebate ga i zbog drugih stvari: vitamina, minerala i raznih fitonutrijenata, te zbog vlakana kojima hranite svoje crijevne bakterije. Nemojte preskakati povrće i nemojte se bojati ugljikohidrata u njemu, jer ih ono nema puno. Npr. 300 grama tikvica ima 7,5 g UH, 300 grama zelene salate 3 g UH, 300 grama blitve ima 4,5 g UH i 300 grama krastavaca 4,5 g UH. Dakle slobodno jedite kilogram povrća dnevno, nećete preći 20 g UH (pogledajte malo u tablice sadržaj UH).

Meso, perad, riba, divljač: jedite kao obično, najmanje za jedan obrok u danu, a može i za dva obroka, porciju veličine dlana ili šake vlastite ruke, to je umjerena količina. Ribu jedite 2-3 puta tjedno.

Iznutrice: jedite 1-2 puta tjedno, kako biste nadomjestili vitamine i minerale u lako dostupnom obliku.

Jaja: jedite barem 2-3 dnevno, a možete i više, naročito žumanjaka. Ne brinite, od jaja vam se neće podignuti kolesterol, niti će vam se začepiti krvne žile. Ali, to već sigurno znate kad ste krenuli s LCHF.

Orašasti plodovi i sjemenke: jedna mala šalica od crne kave dnevno (1 dl) ili jedna vlastita šaka. Da li ćete ih pojesti onako ili samljevene u smoothiju ili u kruhu, izaberite sami.

Voće: šumsko (bobičasto) voće 2-3 puta tjedno po jedna šalica (od 2,3 dl, ona za cappuccino). Limun svaki dan. Za ostalo voće se strpite dok skidate kilograme, neće to dugo trajati. Kad postignete željenu tjelesnu težinu moći ćete jesti voće.

Mliječni proizvodi: vrlo umjereno, što manje to bolje. Tu i tamo po koja šnita tvrdog sira (ne svaki dan), punomasno kiselo vrhnje ili mileram po koja žlica u pripremi hrane (npr. musaka s tikvicama, složenci od povrća i sl.) ali ga nemojte jesti onako. 

Mlijeko izbacite u potpunosti! Iako ima malo ugljikohidrata, jako diže inzulin. Ako morate zabijeliti kavu, dodajte malo vrhnja za šlag (samo od mliječne masti kao što je npr. Zbregov, nikakvi Hula, Hopla i slični šlagovi od biljnih masti sa šećerom), ali vrlo malo jer kupovna vrhnja sadrže karagene. Bolji izbor je egg milk za kavu (žumanjak, žlicu maslaca i žlicu kokosovog ulja izmiksajte s malo vruće vode i to vam je najbolje mlijeko za kavu). 

Kefir slobodno uzimajte, ali samo onaj iz kućne radinosti kojeg radite uz pomoć kefirnih zrnaca. S kupovnim jogurtima se strpite dok ne smršavite, poslije ćete ih moći konzumirati. Dakle s mliječnim vrlo štedljivo, ali kefir i maslac su okej.

Masnoće: slobodno koristite maslac, maslinovo ulje, svinjsku mast za pripremu hrane. I druge životinjske masti su okej, kao pačja, gušća i kokošja mast. Kokosovo ulje je izvrsna namirnica koja potiče mršavljenje, ako ste u mogućnosti (s obzirom na cijenu) uzimajte 3 x dnevno po 1 jušnu žlicu, 20 minuta prije jela.

Ne jedu se žitarice(nikakve), niti brašna žitarica, mahunarke, šećer, margarin ni industrijska ulja, industrijske prerađevine. Ponekad se možda mora posegnuti za nekom prerađevinom, pa tu i tamo može biti prihvatljiva tunjevina i sardina iz konzerve ili neka bolja šunka od cijelog komada mesa bez pojačivača okusa.

Detaljnu listu namirnica naći ćete ovdje: LCHF mršavljenje bez gladi

U prvoj fazi, nekih 2-3 tjedna, nema veze ako jedete više i češće. Bitno je birati namirnice, paziti strogo na unos ugljikohidrata, da bi vam se tijelo adaptiralo na keto i masni pogon. A onda ste na konju. Više nema gladi, dobivate priliv energije, kako tjelesne tako i mentalne i kilogrami se tope bez da gladujete. Tada će vam biti dovoljna dva konkretna obroka dnevno i jedan mini obrok, npr. ručak i večera a doručak samo egg milk kava, ili doručak i ručak a večera samo kefir, ili doručak i večera a ručak neka sitnica.

Na ketogenoj dijeti između obroka, ili kasno navečer nakon što ste večerali – gladi nema. Zaboravite ”grickanje”, jednostavno zaboravite na to. Nema veze jesu li to LCHF grickalice kao bademi, sjemenke, čvarci, sir… To sebi mogu priuštiti vitke osobe i djeca koja rastu, vi ne. Isto je i s LCHF kolačima i slasticama. Istina je da su zdravi, istina je da se od njih nećete udebljati, ali nećete ni smršaviti. Tijelo treba potrošiti svu tu silnu energiju koju unosite, plus onu koju nosite u obliku masnih naslaga oko struka. Ako baš morate pojesti LCHF kolač, onda neka to povremeno bude obrok s čašom kefira, a ne desert nakon obilatog obroka.

Ako želite ubrzati proces mršavljenja, uvedite povremeni post, ili produženi noćni post. Najlakše je to učiniti tako da izbacite doručak ili večeru, što vam je lakše, par puta tjedno. Dakle, jedete doručak i ručak i onda ništa osim vode, čaja i kave bez dodataka do sutra ujutro. Ili, ako vam je lakše preskočiti doručak, ne jedite i ne pijte ništa osim vode, čaja i kave bez dodataka do ručka, tada ručajte, navečer večerajte. Osim što pomaže mršavljenju, svaka vrsta posta ili smanjivanje unosa hrane je odlično za zdravlje i produžava život.

Pijte vodu! Ako mislite da ste između obroka gladni, vjerojatno ste samo žedni. U vodu možete dodati malo iscijeđenog limuna ili jabučnog octa, ili napravite ledeni čaj. Izbjegavajte zaslađivače, najpametnije je odviknuti se od slatkog okusa. Potreba za slatkim može značiti da ne unosite dovoljno masnoće, pa radije umjesto nečeg slatkog uzmite žličicu maslaca, smirit će vas. Potreba za jedenjem i kad nismo gladni može biti dosada ili potreba za nečim što nema veze s hranom. Pokušajte osvijestiti o čemu se radi i poraditi na tome.

Suplementi nisu potrebni zdravim ljudima. Na LCHF jedemo nutritivno bogate namirnice koje sadrže sve što nam treba. Ako ne jedete ribu redovno (2-3 puta tjedno) preporučam fermentirano ulje jetre bakalara radi esencijalnih masnih kiselina omega 3 (EPA i DHA) i vitamina D i A. Eventualno vam može nedostajati magnezija, pogotovo na početku LCHF, pa uzmite neki kvalitetniji suplement. (Situacija je drugačija kod osoba koje nisu u potpunosti zdrave, kod njih sigurno ima nedostataka vitamina i minerala, ali o tome drugi put.)

Više tekstova na temu mršavljenje naći ćete ovdje: LCHF i mršavljenje

A sad bih rado čula kako to radite vi. Znam da vas ima koji ste skinuli 12-16 kilograma u tri mjeseca, ili 30-40 kilograma za godinu dana. Podijelite s onima koji tek kreću i s onima kojima ne ide onako kako bi htjeli, napišite u komentarima kako vi provodite LCHF dijetu!*

*Da, znam, reći ćete: ”Dijeta? Ali stalno ponavljaš da LCHF nije dijeta nego način prehrane!” – Istina je, ali ipak moram priznati da je za mršavljenje potreban stroži režim i poštivanje nekih pravila, dok LCHF kao način prehrane može biti toliko opušten da kod takvog načina nema mršavljenja. Dakle, razlika ipak postoji i to dosta velika. 

Saznajte više o zdravom mršavljenju bez gladovanja iz knjige Istine i laži o hrani i pridružite se tisućama zadovoljnih osoba koje su prateći savjete iz knjige trajno izgubile suvišne kilograme, uz bitno poboljšanje zdravlja i vitalnosti.

Informacije o knjizi: Novo: revidirano i prošireno izdanje iz 2015. god.

Ovo je jedina knjiga na hrvatskom jeziku koja se argumentirano obračunava s ustaljenim predrasudama i pogrešnim uvjerenjima o prehrani. Na cjelovit i jasan način opisuje najveće probleme moderne prehrane, otkriva uzroke epidemije debljine i kroničnih bolesti, te nudi jednostavna i konkretna rješenja za regulaciju tjelesne težine i poboljšanje zdravlja.


Viewing all 219 articles
Browse latest View live